Recesija usporava, no fiskalni izazovi sprečavaju oporavak pa će domaća ekonomija potonuti i ove godine i to za 0,7 posto. Sramežljivi oporavak od 0,8 posto moguć je tek u 2015., no tom scenariju prijeti niz rizika da ne bude ostvaren, upozorava Hypo Alpe-Adria banka u najnovijim "Makroekonomskim prognozama 2014. – 2015." 

Pad deficita
Unatoč ulasku u proceduru prekomjernog deficita u kojoj Bruxelles od Zagreba traži ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, u Hypou ne računaju na značajniji pad deficita. Na tradicionalnom polugodišnjem okupljanju direktor Ekonomskih istraživanja banke Hrvoje Stojić istaknuo je da je pospremanje javnih financija upola sporije od tempa 0,6 do 0,7 postotnih bodova BDP-a koliko je tražila Europska komisija te da se previše oslanja na prihodovnu stranu proračuna. Zbog toga je već danas prilično izvjesno da Hrvatska neće izbjeći još jedno prekrojavanje budžeta, a ono se može očekivati već krajem drugog tromjesečja. "Zbog slabe domaće potražnje i neplaniranih izdataka, kao i izostanka reformi u zdravstvu, brzo će se pokazati da deficit raste pa će polovicom godine biti potrebno uložiti dodatni napor da deficit ne prijeđe granicu od šest posto BDP-a", kaže Stojić.
 

Konačan tajming rebelansa ovist će o tome što će Europska komisija reći o mjerama koje Vlada namjerava poduzeti, odnosno koje će ocijeniti kao strukturne prilagodbe. Manjak u državnoj blagajni nužno otvara vrata daljnjem rastu javnog duga koji će na kraju godine dosegnuti 69,5 posto BDP-a, dok će vanjski dug skočiti na 107,6 posto BDP-a. Nakon višegodišnje recesije nezaposlenost će s lanjskih 17,7 posto ove godine dosegnuti 18,9 posto, a osobna potrošnja potonuti za 1,2 posto. Ni oslanjanje na investicije kao motor rasta nema realnog temelja jer će ulaganja prije svega ovisiti o uvjetima financiranja. U Hypou ne očekuju brzi oporavak investicija s obzirom da će procedurom prekomjernog deficita doći do rezanja javnih ulaganja, no i kada se one oporave pozitivan učinak bit će djelomično ublažen rastom uvoza zbog izražene uvozne komponente investicija. 

Nebankovni izvori
"Trebalo bi uložiti dodatni napor u pronalaženje nebankovnih izvora financiranja, primjerice kroz olakšavanje uvjeta za stečaj i predstečaj kako bi se neproduktivni kapital izvadio iz bilanci tvrtki i stavio na tržište", ističe Stojić. U konačnici, pozitivan doprinos ekonomskom rastu mogao bi doći jedino od izvoza, prvenstveno prihoda od turizma i gospodarskog oporavka u Europi. Ipak, brojke o padu izvoza unatoč europskom oporavku pokazuju da su domaći izvoznici zbog nekonkurentnosti izgubili udio tog tržišta u odnosu na druge članice pa im je teško uhvatiti 'priključak' na vlak oporavka. Strukturne reforme ostaju sramežljive u usporedbi s drugim zemljama, posebno kad je u pitanju interna devalvacija nakon što je država napustila ideju zamjene poreza na rad porezom na imovinu. "Potrebna je interna devalvacija poput one provedene u perifernim članicama eurozone kako bi se troškovi rada uskladili s produtivnošću, povećao doprinos neto izvoza i osigurala dugotrajna konkurentnost", ponovno ponavljaju iz Hypoa.
 

Potrebe Vlade
Bez konkretnih reformi, Hrvatska je s brojkom od 20 posto BDP-a i dalje jedna od zemalja u regiji s najvećim bruto potrebama za (re)financiranjem. S uključenim trezorskim zapisima, Vlada je dosad zatvorila financijsku konstrukciju za nešto više od polovice ovogodišnjih potreba. No, neke zemlje, poput Slovenije, su dalekovidnije te već danas imaju u potpunosti zatvoreno financiranje za ovu, ali i dio potreba za 2015. i 2016. što im u konačnici snižava troškove i olakšava planiranje. S rapidnim tempom rasta troškova kamata od 0,5 postotnih bodova godišnje Hrvatska će morati ciljati strukturni suficit u proračunu da bi mogla financirati samo kamate, napominje Stojić. Većih iznenađenja ne bi trebala donijeti monetarna politika koju u Hypou vide kao osigurač stabilnosti financijskog sustava. Iz središnje banke stižu najave o mogućim novim mjerama za oporavak kreditiranja zbog čega je moguća i relaksacija monetarne politike za nove programe.

Rizik da se projekcije ne ostvare do kraja ove i u narednoj godini, leže u neizvjesnosti kako će izgledati fiskalna konsolidacija, što će se dogoditi s predstečajnim nagodbama za koje se bankari boje da imaju dovoljno potencijala da prerastu u sistemski rizik te većim cijenama refinanciranja. No, moguće je i bolje od očekivanja; dogode li se reforme koje bi za poboljšale efikasnost pravnog okvira i ubrzale rješavanje insolventnosti te pomogle bankama po pitanju čišćenja problematičnih kredita. Isto vrijedi i u slučaju da se u Europi smiri nervoza oko stabilnosti bankarskog sustava koji je pred vratima velikog stres testa, ako i da prođe vrlo aktualna prijetnja deflacije.

Kad povijest postane pametna

Šibenik napravio iskorak: Tvrđave postaju “pametni” ekosustavi

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard