Sudionici 12. međunarodne PRO:PR konferencije o odnosima s javnošću koja će se održavati u Sarajevu od 26. do 29. ožujka su i dvoje uglednih stručnjaka Cormac Smith i Zehra Gungor.

Cormac Smitr je predsjednik odjela za komunikacije lokalne uprave Velike Britanije a Zehra Gungor Predsjednica Međunarodnog udruženja za odnose s javnošću (IPRA). U paralelnom intervjuu za Poslovni dnevnik govore o pozicijama PR struke, te specifičnostima dvije države u kojima rade: Velike Britanije i Turske. 

S kakvim izazovima se danas susreće PR struka? 
Cormac Smith: U svijetu gdje utjecaj spina umire, a digitalni mediji i društvene mreže imaju rastuću moć i utjecaj, najveći izazov za PR struku je zadobiti povjerenje.  
Zehra Gungor: Struka odnosa s javnošću se susreće s brojnim izazovima. Prema mom mišljenju, najveći izazov s kojim se stručnjaci za komunikacijski menadžment susreću je ponašanje menadžmenta medija. Postoji čudno vjerovanje da kompanije sazivaju konferencije za medije samo kao zamjenu za objavljivanje oglasa. Stručnjacima za komunikacijski menadžment je svakim danom sve teže uspostavljati i održavati odnose s medijima. Međutim, povezivanje odnosa s javnošću, marketinga, društvenih mreža i strateški međunarodnih odnosa će doprinjeti rastu i jačanju struke odnosa s javnošću.

Koliko se u Velikoj Britaniji odnosno Turskoj PR struka približila upravama i menadžmentu tvrtki? 
Cormac Smith: Najutjecajniji PR profesionalci su uspjeli, ali njihov uspjeh se ne može generalizirati. Dobro postavljene i upravljane korporativne komunikacije mogu značajno dopirnjeti napretku organizacije. Međutim, odgovornost je i na PR stručnjacima,moramo što profesionalnije obavljati svoj posao i unaprijediti korištenje empirijskih dokaza koji pokazuju učinke našeg rada i povratak uloženog.
Zehra Gungor: Ne, stručnjaci za komunikacijski menadžment uglavnom  nisu dio uprave  i menadžmenta tvrtke, većinom im se približe kada dođe do krize. Naravno, stručnjaci za komunikacijski menadžment trebali bi biti sastavni dio menadžmenta. Takvu strukturu imaju globalnim i multinacionalne kompanije. 

Koji je prema vama najizazovniji sagment PR-a?
Cormac Smith:  Krizni menadžment može biti jako težak i izazovan, primjerice kada je riječ o seksulanom zlostavljanju djece, a organizacija je kriva za isto ili ga je prouzročila svojim nemarom. Ovo može prouzročiti veliku štetu reputaciji organizacije i u potpunosti uništiti povjerenje koje je joj je potrebno kako bi efikasno obavljala svoj posao. U Velikoj Britaniji ovo je veliki izazov za lokalne vlasti, policijske snage i zdravstvene ustanove budući da se otkriva povećan broj iskorištavanja mladih ljudi. 
Zehra Gungor: Ovisno o situaciji. Osobni PR je lak posao ako je osoba poznata i ima nešto bitno za reći, inače je jako zahtjeva. Krizni PR je uvijek izazovan i zahtjevan. Ponekad klijenti otežavaju situaciju, a u tom slučaju još je teže dobro obaviti posao. Sjećam se krizi koju smo imali s klijetnom koji proizvodi autobuse. Jedan autobus je izgorio i 20 putnika je poginulo. Kasnije smo saznali da je do požar došlo zbog neovlaštenog servisa. Oslonili smo se na tu informaciju i riješili krizu. 

Kako je u Vašoj zemlji regulirano licenciranje PR stučnjaka (priznajete li fakultetske diplome, kojih smjerova ili inzistirate na polaganju licenci)?
Cormac Smith: Ne postoji  proces licenciranja PR stručnjaka u Velikoj Britaniji. Chartered Institute of Public Relations (CIPR) je glavna stručna ustanova koja razvija, prenosi i akreditira profesionalne kvalifikacije. Poslodavci prepoznaju ove kvalitete, ali rijetko inzistiraju upravo na njima prilikom procesa zapošljavanja. Specifične diplome u praksi odnosa s javnošću još uvijek su u povojima i tek trebaju zadobiti povjerenje i kredibilitet. U odabiru kandidata, poslodavci još uvijek prednost daju kvaliteti fakulteta, bez obzira na smjer studija, u odnosu na specifičnu diplomu sa smjerom odnosa s javnošću. Na primjer, diploma s cijenjenog fakulteta političkih znanosti ili ekonomije imat će prednost pred diplomom odnosa s javnošću s manje cijenjenog fakulteta.
Zehra Gungor: Ne postoji posebna institucija koja daje licence, ali postoje fakultetski smjerovi koji pružaju edukaciju za odnose s javnošću. Međutim sveučilišna diploma i komunikacijski studij nisu dovoljni da bi netko bio PR profesionalac.