Vrlo brzo prezentirat ćemo zakon kojim se ukida obvezno članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori i kojim će poduzetnici sami odlučivati žele li ili ne biti članovi Komore", poručio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras odgovarajući na pitanja čitatelja Poslovnog dnevnika na Facebook i Twitter invervjuu.

Takav scenarij za HGK ministar Maras zagovara već duže vrijeme, no novost je da je ovu inicijativu za zakonske izmjene preuzeo na sebe, odnosno Ministarstvo poduzetništva i obrta, premda idalje, prema dostupnim informacijama, u nadležnom Ministarstvu gospodarstva nemaju jednaka razmišljanja o ovom pitanju, pa čak niti saznanja da se ovakav prijedlog uopće priprema. "Pojedini poduzetnici opravano upozoravaju da nemaju nikakve koristi od HGK i to ćemo osigurati zakonskim rješenjem, kojim ćemo pod jedan uvesti dobrovoljno članstvo u HGK, a pod dva napravit ćemo i to da Skupština mora biti reprezentativna", kazao je Maras. Sadašnja Skupština po njegovom mišljenju ne odražava hrvatsku gospodarsku scenu, nego je birana po izboru bivšeg predsjednika Komore Nadana Vidoševića. Onima koji odluče ostati u članstvu HGK, Maras obećava da će kroz zakonske izmjene koje priprema dobiti potrebnu reprezentativnost po veličini tvrtki, prihodima i djelatnostima.

Maras, inače, od svog dolaska na ministarsku poziciju pokušava staviti HGK pod svoju kapu, iako je HGK uvijek bila pod ingerencijom Ministarstva gospodarstva. Sada je njegov glavni argument za to da izrijekom nigdje nije navedeno u čijoj je nadležnosti HGK, a zbog činjenice da 95 posto tvrtki u Hrvatskoj čine male tvrtke, Maras drži da je kao ministar poduzetništva upravo on nadležan za HGK, pa i ovakav prijedlog zakona. No, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak dao je kratak, ali znakovit odgovor na naš upit sudjeluje li Ministarstvo gospodarstva u Marasovoj inicijativi ukidanja obveznog članstva u HGK. "Sve tako važne odluke moraju se donijeti na užem kabinetu Vlade, a takav prijedlog izmjena može dati jedino Ministarstvo gospodarstva", poručio je Vrdoljak. Očigledno je da dva ministra imaju različite poglede na status i budućnost Komore, unatoč tomu što su vjerojatno oba ministra bila sklonija drugim predsjedničkim kandidatima, a ne odabranom Luki Buriloviću.

Maras, čak, otvoreno i zamjera da je Skupština i Upravni odbor HGK, u kojemu je bila i privremena predsjednica, pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić, dopustila izbor Burilovića jer, kako tvrdi, nije ispunio postavljene kriterije. Tvrdi da Burilović prema javno dostupnom životopisu nema potrebnih deset godina staža na odgovornim pozicijama u gospodarstvu. Burilović, koji na dužnost predsjednika HGK stupa 1. travnja, bio je iznenađen inicijativom i porukama ministra Marasa. "Ne želim politizirati, jer me od politike zanima jedino gospodarska politika, ali nasilno ukidanje obveznog članstva u Komori, bez javne rasprave, samo zbog toga što ja nisam nečiji politički izbor, može značiti samo jedno, a to je udar i gašenje Komore koja postoji već 162 godine", kazao je Luka Burilović. U međuvremenu je ovaj HDZ-ovac podnio ostavke na sve dužnosti u svojoj stranci, te se priprema za novi profesionalni izazov.

Začuđen je i tvrdnjama ministra Marasa o njegovom iskustvu u gospodarstvu, jer osim što je posljednjih osam godina na čelu uprave županjske industrije šećera Sladorana, te je prethodno dvije godine bio pomoćnik ministra poljoprivrede i imao utjecaja na gospodarstvo, Burilović je šest godina i sam bio mali poduzetnik, vlasnik i direktor tvrtke Agrotehna u općini Nijemci. Posljednjim izmjenama visine davanja za HGK, koje su opet potekle iz Ministarstva gospodarstva, od početka ove godine potpuno je ukinut komorski doprinos, a smanjena je za novih 15 posto i mjesečna članarina, koja za 95 posto tvrtki iznosi 42 kune, što je na razini pola mjesečne pretplate koju se u Hrvatskoj plaća za javnu televiziju. Ukupno je zadnjim smanjenjem komorskih davanja gospodarstvo rasterećeno za još 56 milijuna kuna, a u posljednjih nekoliko godina ovo je treće reduciranje obveza za HGK. Znatno važnije je od pitanja obveznog članstva, slažu se i naši sugovornici iz Ministarstva gospodarstva, potaknuti raspravu kakvu Komoru i koje usluge od nje u ovom trenutku hrvatsko gospodarstvo treba.