Tko je kriv što u gospodarstvu nema kreditiranja? Poduzetnici lopticu prebacuju na banke, a one uzvraćaju da se ne sjećaju kad su vidjele isplativ projekt.

Regulator pak s oprezom gleda na nenaplative plasmane koji prijete stabilnosti sustava, a država iz dana u dan pogoršava poslovno okružje. S tako podijeljenim kartama, na kome je onda da prekine začarani krug, debatiralo se na okruglom stolu magazina Banka 'Tko će preuzeti rizik – Što kažu bankari, a što poduzetnici?'. "Koga god pitali, krivi su svi ostali. Banke su u razdoblju krize akumulirale 23,5 milijarde kuna bruto dobiti što predstavlja ekstraprofite u usporedbi s okruženjem. To im otvara prostor da pronađu prostor da olabave kreditne uvjete, no problem je u HNB-u koji bi trebao popustiti regulatorni okvir", kazao je Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta.

Upitao se je li (pre)visoka stopa adekvatnosti kapitala i inzistiranje na stabilnom financijskom sustavu danas optimalno rješenje. Na to mu je ekspresno replicirao Ante Žigman iz HNB-a riječima da je "u ovoj krizi jedino što nam je preostalo jest financijska stabilnost". "Davanje dodatnog prostora bankama dovelo bi do značajnog rasta nenaplativih kredita i kreiralo nestabilnost. Situacija sa švicarskim frankom pokazuje koliko je stabilnost važna, a da se to ponovi s drugom valutom problem bi bio neusporedivo veći", istaknuo je Žigman. Iz Udruge banka poručuju da prostora za snižavanje kriterija – nema. "U situaciji kada 26 posto tvrtki ne vraća kredite uredno da banke spuste prag skok loših kredita bio bi još gori nego u šok scenariju HNB-a", kazao je direktor HUB-a Zoran Bohaček.

Inače, šok scenarij, za koji je Žigman rekao da HNB neće dozvoliti da se obistini, previđa da bi 25 posto svih kredita imalo problema s naplatom, od čega banke ne bi mogle naplatiti svaki drugi odobren tvrtkama. Veći problem od cijene novca danas su dostupnost i prekratki rokovi, napominje Petar Lovrić iz Udruge malih poduzetnika pri HUP-u koji za nered krivi državu čije su se 'ekonomske politike počele natjecati u pretjeranoj regulaciji sa suludim prekršajnim odredbama'. Produljenje rokova zasad nije realno zbog velike ročne neusklađenosti depozita i kredita, posebno u situaciji kad 'dugoročne deponente 'tražite povećalom', kaže Ivan Šverko iz Hypo banke.