Tko je dužan organizirati odvojeno sakupljanje otpada?

Odvojeno sakupljanje provodi  se na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva, odnosno kako bi se otpad pripremio za oporabu. Odgovarajući broj i vrstu spremnika za odvojeno prikupljanje, kao i reciklažna dvorišta na svom području moraju osigurati gradovi i općine. Dužni su, također, i obavijestiti kućanstva o lokaciji reciklažnog dvorišta i spremnika, ali i o mogućnostima i obavezama građana vezanim za odvajanje otpada. To je i istaknuto kao obavezno u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom kao provođenje izobrazno-informativne aktivnosti. Zakonom je Ministarstvo okoliša propisalo da se moraju uzeti u obzir tehnički, okolišni i ekonomski uvjeti, a konačno rješenje za način na koji će se provesti odvojeno sakupljanje u nadležnosti je samih gradova i općina. To znači da o broju i vrsti spremnika odlučuje grad ili općina pri čemu sustav treba biti dostupan građanima i prilagođen specifičnostima područja, gustoći naseljenosti, broju stanovnika ali i specifičnostima poput toga radi li se o turističkom mjestu ili poljoprivrednom području. Sustav mora biti dostupan građanima, najbolji moguć za određeno područje i ekonomski prihvatljiv.

Više ne mogu prodati otpada za više od 1400 kuna mjesečno?

Mjesečno je fizičkoj osobi, koja nema potrebne dozvole za gospodarenje otpadom, prodajom otpada na malo dozvoljeno ostvariti prihod do polovine minimalne plaće ostvarenoj u Hrvatskoj u protekloj godini, što je trenutno oko 1400 kn. Ova ograničenja odnose se na otkup otpada na malo od fizičkih osoba i za osobne potrebe. Ukoliko se ostvari veći prihod, smatra se da obavljate djelatnost trgovanja otpadom te će vas Agencija za zaštitu okoliša prijaviti Inspekciji zaštite okoliša i Poreznoj upravi kako biste ishodili potrebe dozvole, tj. upisali se u očevidnik. Podatke im na mjesečnoj bazi dostavljaju trgovci otpadom na malo koji su dužni u elektroničkom obliku voditi evidenciju o otkupu otpada na malo. U ministarstvu se to objašnjava zaštitom uređenog tržišta, sprječavanjem nelojalne konkurencije i sive ekonomije. U jednoj transakciji moguće je isplatiti najviše 100 kuna u gotovini, a sve preko toga isplaćuje se na žiro račun, a isplata nije dozvoljena osobama mlađim od 18 godina. Otvoren je prostor za sve one koji se žele baviti poslom trgovanja otpadom, oni se mogu upisati u očevidnik trgovaca otpadom, kako je opisano u Pravilniku o gospodarenju otpadom i na taj način legalno obavljati taj posao i ostvarivati prihode koji ničime nisu ograničeni.

Centar za gospodarenje otpadom

Nakon što se odvojeno prikupe korisne sirovine i predaju na reciklažu, i dalje ostaje problem miješanog otpada, koji je potrebno zbrinuti. Da bi se taj otpad obradio i dodatno iskoristio potrebno je izgraditi centar za gospodarenje otpadom. Centar je definiran kao sklop više međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu otpada. A osnovni zadatak mu je prihvatiti preostali miješani otpad, izdvojiti iz njega korisne sirovine, izdvojiti materijale za energetsko iskorištavanje, te obradom na minimum smanjiti količine otpada koji će se trajno odložiti. Uz to centri mogu prihvatiti i odvojeno prikupljene korisne sirovine za reciklažu. Da bi se mogle odviti sve te aktivnosti unutar centra se gradi postrojenje za sortiranje i obradu otpada, pomoćni objekti te odlagališna ploha za preostali otpad nakon obrade. Ovakva postrojenja nisu novost, do sada ih je u Europi izgrađeno više od 300. Svaki centar mora ishoditi okolišnu dozvolu, kojom će biti jasno definirani uvjeti rada i praćenje utjecaja na okoliš. Obradom otpada u centrima ne samo da se smanjuje količina odloženog otpada na minimum, već se tek tada može govoriti o cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.