Mogući pokretači gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj su banke, ali u tome im treba pomoć Hrvatske narodne banke (HNB) omogućavanjem povoljnih uvjeta kreditiranja, odnosno orijentacijom na svoju ulogu 'davatelja posljednjeg utočišta' kroz popuštanje regulative, ocijenio je na današnjem okruglom stolu magazina Banka "Banke u gospodarstvu: tko će preuzeti rizik" Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Ćorić drži i da se treba zapitati je li trenutni regulatorni okvir, odnosno je li je sustav koji je doveo do tako visoke stope adekvatnosti hrvatskog bankovnog sustava optimalan u trenutnim gospodarskim uvjetima.

Stoga središnju banku poziva da otvori veći manevarski prostor bankama kroz smanjenje općeg regulatornog opterećenja, primjerice kroz snižavanje obvezne pričuve.

Savjetnik u HNB-u Ante Žigman je, međutim, upozorio da bi davanje dodatnog prostora bankama moglo dovesti do daljnjeg rasta tzv. 'loših kredita'. Na središnjoj je banci, u ovim uvjetima, da ocijeni treba li 'olabaviti' regulativu i dopusti jačanje rizika ili da nastavi sa svojom zakonskom obvezom zadržavanja financijske stabilnosti u zemlji, rekao je Žigman.

Izrazivši uvjerenje da će HNB ipak nastaviti s dosadašnjom politikom zadržavanja niske inflacije i financijske stabilnosti, koju je nazvao hrvatskom baštinom, "jer je nakon niza godina krize to jedino što nam je ostalo". Dodao je i da HNB bankama ne treba kao 'davatelj posljednjeg utočišta', što bi značilo da im treba odobravati kredite za likvidnost, jer sustav nema problema s likvidnošću.

Stanje u hrvatskom bankarskom sustavu u ovoj godini će pak, prema riječima bankovnog analitičara Milana Deskara Škrbića, ovisiti o stupnju oporavka i učincima restrukturiranja gospodarstva, potom o načinu na koji će se rješavati problem prezaduženih građana, ali i o unutarnjim promjenama koje će banke provoditi.

Među promjenama unutar bankovnog sustava Ivan Šverko iz Hypo banke u ovoj godini očekuje intenziviranje procesa spajanja i pripajanja malih banaka, kojih u Hrvatskoj ima 20, a koje imaju veće probleme s profitabilnošću i kvalitetnom bilance od većih banaka.

Osim okrupnjavanja, smatra Šverko, ti će problemi male banke vjerojatno poticati na jaču specijalizaciju, odnosno odmicanje od koncepta univerzalnog bankarstva te pronalaženje tržišne niše koja je za male banke malo i srednje poduzetništvo.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji