EN DE

Pad BDP-a zbog podbačaja ulaganja i slabe potrošnje

Autor: Jadranka Dozan
10. ožujak 2014. u 22:00
Podijeli članak —
Premijer Zoran Milanović/Patrik Macek/PIXSELL

Državna potrošnja jedina sastavnica BDP-a koja je lani porasla, s tim da je u zadnjem kvartalu pad BDP-a ublažio i veći pad uvoza nego izvoza.

Uz potvrdu da nam je gospodarstvo u četvrtom lanjskom tromjesečju palo 1,2 posto u odnosu na isto godinu ranije, državni statističari objavili su i detaljniju sliku koja pokazuje koje su sastavnice 'krive' za devetu negativnu kvartalnu stopu zaredom, a koje su pad BDP-a ublažile.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kako osobna potrošnja u BDP-u ima i najveći udjel, njezin pad za 1,8 posto svakako ima i ključni doprinos padu, ali od listopada do kraja prosinca i bruto investicije u fiksni kapital su podbacile te su u odnosu na prethodnu godinu pale 3,3 posto. Istodobno, potrošnja države je u zadnja tri lanjska mjeseca bila 1,2 posto veća nego godinu prije, a ublažavajući efekt na BDP imao je i neto izvoz robe i usluga. Nažalost, taj pozitivan doprinos posljedica je jačeg realnog pada uvoza (-4,4 posto) nego što je pao izvoz (-3,8 posto).

Uz potvrdu da nam je gospodarstvo u četvrtom lanjskom tromjesečju palo 1,2 posto u odnosu na isto godinu ranije, državni statističari objavili su i detaljniju sliku koja pokazuje koje su sastavnice 'krive' za devetu negativnu kvartalnu stopu zaredom, a koje su pad BDP-a ublažile.

Kako osobna potrošnja u BDP-u ima i najveći udjel, njezin pad za 1,8 posto svakako ima i ključni doprinos padu, ali od listopada do kraja prosinca i bruto investicije u fiksni kapital su podbacile te su u odnosu na prethodnu godinu pale 3,3 posto. Istodobno, potrošnja države je u zadnja tri lanjska mjeseca bila 1,2 posto veća nego godinu prije, a ublažavajući efekt na BDP imao je i neto izvoz robe i usluga. Nažalost, taj pozitivan doprinos posljedica je jačeg realnog pada uvoza (-4,4 posto) nego što je pao izvoz (-3,8 posto).

 

3,3posto

iznosio je pad investicija u zadnjem kvartalu

DZS je potvrdio i procjenu o jedan posto realnog pada u cijeloj 2013. Toliko su lani okopnile i potrošnja kućanstava i investicije, a kao i kod kvartalnog rezultata, državna je potrošnja povećana, i to 0,5 posto. Izvoz i uvoz, pak, pali su podjednako, za 1,8 odnosno 1,7 posto. Kod izvoza je to ponajprije posljedica pada robnog  izvoza (4,1% realno) čime je poništen rast izvoza usluga (0,7 posto). S druge strane, kod uvoza je padu više pridonijelo smanjenje uvoza usluga nego robe.

Mjereno proizvodnom metodom, pozitivan doprinos BDP-u lani je ponajprije došao iz turizma, a negativan od prerađivačke industrije, zbog njezina udjela u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (BDV). U građevinarstvu je, naime, i lani ostvaren najveći pad BDV-a, čak 4,3 posto. Među rijetkim grupama djelatnosti s rastom BDV-a (lani samo tri) i dalje je javni sektor, tj. uprava i obrana, obrazovanje, zdravstvo. 

Autor: Jadranka Dozan
10. ožujak 2014. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Kolega Antev – svaka čast na jezgrovitoj i jasnoj dijagnozi izvora zla u Hrvatskoj. Doduše sudstvo tu i tamo pokazuje da zna i može.

“Pad BDP-a zbog podbačaja ulaganja i slabe potrošnje”

KRIVO I AMATERSKI, NEKRITIČKI

BDP pada radi nedostatka strategije, korupcije, negativne selekcije, loših i nesposobnih političara na svim razinama, još uvijek prisutnog komunističkog mentaliteta, aljkavog sudstva,prevelikog utjecaja tajnih službi na svekoliki život u državi.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close