Kada hrvatski građani mogu očekivati bolji životni standard, brži gospodarski rast i više novih radnih mjesta, ponajprije za mlade, pitanja su koja su u ponedjeljak u Zagrebu dominirala u raspravi građana s europskim povjerenikom za zaštitu potrošača Nevenom Mimicom.

Gotovo 400 građana iz cijele zemlje, od Istre do Slavonije, raspravljalo je s povjerenikom Mimicom o tome što očekuju od Europske unije i kakvu Europu žele.

Europska komisija željela je u raspravi koju je organizirala čuti što je prvih osam mjeseci članstva u EU promijenilo u njihovim životima, čime su zadovoljni, a čime nisu, što bi trebalo učiniti da se riješi gospodarska kriza i ponovno pokrene rast te što očekuju kao europski potrošači.

Među prvim pitanjima koja su se mogla čuti je kada hrvatski građani mogu očekivati zapadni životni standard i kako EU može pomoći u zapošljavanju, ponajprije mladih koji su prisiljeni bježati iz zemlje u potrazi za poslom.

Napominjući da je zapadnoj Europi trebalo 60 godina da dostigne današnji standard, Mimica je izrazio uvjerenost da će još ova generacija osjetiti prve, opipljive rezultate u tom pogledu zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji koja tomu može konkretno pridonijeti.

Istaknuo je pritom da gospodarska kriza nije posljedica članstva u EU, nego da EU može otvoriti put izlasku iz krize, a osnovni preduvjet za to je provedba reformi na nacionalnoj razini koje moraju biti dugoročno održive.

Europska unija s druge strane raspolaže čitavim nizom mjera kojima može u tome pomoći, kazao je, ističući važnost pametnog korištenja europskih strukturnih fondova.

Kad je riječ o mladima, EU je osmislio program "Jamstvo za mlade" u sklopu kojeg sve osobe mlađe od 25 godina unutar četiri mjeseca od završetka školovanja ili gubitka zaposlenja moraju dobiti kvalitetnu i konkretnu ponudu bez obzira na to jesu li prijavljeni na zavod za zapošljavanje ili ne.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kvalitetna ponuda podrazumijeva ponudu za posao, praksu, pripravništvo ili za nastavak obrazovanja te mora biti prilagođena pojedinačnim potrebama i situaciji.

EU će državama članicama u tome pomoći sa šest milijardi eura, od čega je Hrvatskoj namijenjeno 60 milijuna eura, istaknuo je.

Europska unija nema inspektore koje bi mogla poslati u Hrvatsku koji bi joj mogli pomoći niti neki centralizirani sustav za rješavanje takvih i sličnih problema, nego omogućuje koordinaciju nacionalnih politika, uključujući gospodarskih, što bi dugoročno trebalo dovesti do stvarnog gospodarskog rasta i povećanja zaposlenosti, objasnio je.

Osvrnuvši se na jačanje euroskepticizma u EU, Mimica je kazao da se posljedice gospodarske krize često pripisuje Europskoj uniji, ponekad opravdano, a ponekad i ne te da bi bilo bolje kada bi se tu energiju umjesto u kritike uložilo u konstruktivne prijedloge.

Na pitanje je li Hrvatska ušla dovoljno spremna u EU, Mimica je podsjetio da je hrvatski pristupni proces bio dug i posebno uvjetovan kako bi se osiguralo da zemlja bude u potpunosti spremna za članstvo.

Europska komisija mjesečno pokreće dvjestotinjak postupaka protiv država članica zbog raznih kršenja europskih pravila, a Hrvatska je do sada bila upozorena samo jednom što dokazuje da je jedna od najbolje pripremljenih zemalja koje su ušle u EU, istaknuo je.

Građani su također upozorili Mimicu na dugotrajnost sudskih postupaka u Hrvatskoj te na razna kršenja svojih prava, od financijskog inženjeringa do krađe identiteta i borbe s javnim poduzećima.

Mimica je istaknuo da članstvo u EU donosi prije svega bolju društvenu uređenost i pravnu sigurnost. Europska unija razmatra problem dugotrajnosti sudskih postupaka i mogućnost donošenja čvršćih odrednica kako bi se to pitanje reguliralo. Građani svoja prava prvo moraju pokušati izboriti u svojoj državi, a ako u tome ne uspiju mogu se obratiti Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, kazao je.

Jedno od konkretnih pitanja bilo je i pitanje razlike u kvaliteti raznih robnih marki koje se prodaju na hrvatskom tržištu u odnosu na one na zapadnom tržištu.

Mimica je objasnio da potrošački proizvodi po europskim propisima moraju biti sigurni i zdravstveno ispravni te pravilno označeni, dok se njihov sastav i kvaliteta ne reguliraju.

Takve razlike prema tome nisu izravno kršenje europskih propisa. Komisija je ipak svjesna tog problema, istražuje ga i postoji mogućnost poduzimanja određenih mjera kako bi se kvaliteta proizvoda ujednačila.

U pogledu zaštite potrošača u Hrvatskoj, Mimica je istaknuo potrebu boljeg informiranja potrošača o njihovim pravima.

Europska komisija proglasila je 2013. Europskom godinom građana. Dijalozi članova Europske komisije s građanima jedna su od aktivnosti povezanih s obilježavanjem te godine, a nastavljaju se i ove godine. Do sada je održano 46 takvih rasprava, a planirano ih je ukupno 50.

Dijalozi s građanima osmišljeni su u sklopu priprema za predstojeće izbore za Europski parlament u svibnju ove godine, a mišljenja građana Komisiji će poslužiti u izradi planova za buduće reforme EU-a.