Potpredsjednik Vlade Branko Grčić ocijenio je danas da je izvješće Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) vrlo realno, uravnoteženo i za Hrvatsku izuzetno poticajno, a u nekim elementima i pohvalno.

Dokument Misije MMF-a je vrlo poticajan u smislu procjene da je Vlada u dosadašnjem mandatu načinila značajne iskorake i da njezin put vodi ozdravljenju gospodarstva i javnih financija, s jasnim naznakama u kojem smjeru se daljnje reforme trebaju odvijati, rekao je Grčić.

Grčić je na konferenciji za novinare, na kojoj je govorio o posjetu Misije MMF-a Hrvatskoj i njenoj zaključnoj izjavi, kazao kako bi to izvješće bilo vrlo slično da ga je pisala i sama Vlada.

Ono što je u MMF-ovom izvješću realno je, kaže Grčić, ocjena da su gospodarski uvjeti teški i da će biti jako teško u 2014. godini ostvariti gospodarski rast. Razlog tome prema Grčiću je dvojak – teška fiskalna konsolidacija u 2014. i nastavak razduživanja poduzetnika i stanovništva, a to određuje domaću potražnju.

Realnom drži i MMF-ovu ocjenu da je javni dug prešao 60 posto BDP-a i da je njegov rast jedan od ključnih hrvatskih problema.

Pozitivnim drži MMF-ova očekivanja oporavka inozemne potražnje to jest izvoza, zbog poboljšanja stanja u zemljama s kojima Hrvatska ima najjače vanjskotrgovinske odnose, te naznake oporavka izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku.

Grčić je naglasio i kako je Misija MMF-a pohvalila koncepciju predstečajnih nagodbi, uz napomenu da bi možda bilo dobro uravnotežiti pristup vjerovnicima, kao i fiskalizaciju i njezine učinke na prihodnu stranu proračuna.

Potpredsjednik Vlade kaže da je izvješće uravnoteženo i poticajno zbog teze o fiskalnoj konsolidaciji koja se podudara s Vladinom, a to je da taj proces MMF, kao i Vlada, sugerira u razdoblju od tri godine te ravnomjerno raspoređen kroz to razdoblje.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Podsjetio je da je pred Hrvatskom zahtjev za smanjenjem strukturnog deficita od 2,3 posto BDP-a što je, ocjenjuje, velik udar na domaću potražnju i sputava mogućnost gospodarskog oporavka u 2014. godini.

"MMF je bliži našoj poziciji da bi bilo puno bolje da konsolidacija traje tri godine i da bude ravnomjerno raspoređena", kaže Grčić.

Dodaje da izvješće MMF-a bitno ojačava Vladinu poziciju na početku razgovora s Europskom komisijom.

Pored toga, dodaje Grčić, Vlada i MMF se potpuno podudaraju u strukturi fiskalne konsolidacije i rebalansa proračuna. Objašnjava kako je MMF-ov prijedlog da u 2014. godini naglasak bude na prihodnoj, a manje na rashodnoj strani.

Grčić smatra da su strukturne reforme koje preporučuje MMF, ključ stvaranja preduvjeta gospodarskog oporavka, pa se zato na njima i posebno inzistira, posebno na reformi javnog sektora i javnih poduzeća.

Ključ reformi je stanje u zdravstvu, a Vlada se, kaže Grčić, slaže s MMF-ov u potrebi čvrstih mjera restrukturiranja toga sustava. Ciljevi su uravnoteženje bilance zdravstvenog sektora uz moguće traženje dodatnih prihoda, pri čemu se nudi povećanje doprinosa za zdravstvo s 13 na 15 posto. Pored toga, nudi se i smanjenje troškova pružanja usluga u zdravstvu, kaže Grčić.

Na pitanje kada Vlada namjerava uvesti porez na nekretnine, odgovorio je kako su predstavnici Vlade u razgovorima s Misijom MMF-om rekli da Hrvatska u ovom trenutku nije pripremljena za taj porez, ali on je moguć 2016. godine, ako o tom bude dogovora koalicijskih partnera, kako i o drugim porezima.

Na opasku da bi vraćanje zdravstvenog doprinosa mogla biti pogrešna poruka investitorima budući da se tako povećava cijena rada, Grčić je odgovorio kako je jasno da se tim potezom povećava bruto trošak rada, nakon što je u dvije godine Vlada smanjenjem doprinosa ostavila gospodarstvu pet milijardi kuna, ali da to nije donijelo značajne rezultate.

Grčić naglašava kako ne optužuje privatni sektor za manjak investicija, nego, kako i u ranijim istupima, samo iznosi činjenično stanje da je u 2013. godini jedan od najvećih negativnih doprinosa BDP-u dolazio od pada investicija. Pritom je, dodaje, država ostala na investicijskoj razini iz 2012., a investicije u privatnom sektoru pale su za pet posto.

Drži kako to pokazuje da u privatnom sektoru još nema dovoljno optimizma.

Na završetku dvotjednog posjeta Hrvatskoj, u zaključnoj izjavi Misija MMF-a mjere koje hrvatska Vlada predlaže za fiskalnu konsolidaciju kroz rebalans proračuna za ovu godinu ocjenjuje prihvatljivima na kratki rok, jer se radi većinom o mjerama na prihodovnoj strani proračuna, a u srednjem i dužem roku predlažu okretanje održivijim mjerama na rashodovnoj strani.

Voditelj Misije MMF-a Johannes Wiegand istaknuo je na konferenciji za novinare kako članovi Misije u ovoj godini u Hrvatskoj očekuju nastavak recesije, odnosno realnu kontrakciju od 0,5 do 1 posto BDP-a. Početak oporavka očekuju u 2015. godini, nakon čega se predviđa postepeni povratak na dugoročno održive stope rasta od približno 2 posto.