Nakon naglog vala zastrašujućeg nasilja, ukrajinski je ustanak postigao zapanjujuće pozitivne rezultate. Suprotno svim razumnim očekivanjima, skupina građana naoružana tek batinama i štitovima od kartonskih kutija i poklopaca kontejnera nadjačala je policiju koja se na njih obrušila mecima.

Žrtava je bilo mnogo, no građani su nadvladali. Bio je to jedan od onih povijesnih trenutaka koji ostavljaju trajni trag na kolektivnom sjećanju društva. Kako se takvo što moglo dogoditi? Princip neizvjesnosti koji je Werner Heisenberg utvrdio u kvantnoj mehanici prikladna je metafora. Heisenberg tvrdi da se subatomske pojave mogu manifestirati kao čestice ili valovi: slično tomu, ljudska se bića mogu ponašati kao pojedinačne čestice ili kao dijelovi većega vala. 

Unija je tražila previše 
Drugim riječima, neizvjesnost povijesnih događaja poput ovoga u Ukrajini povezana je s elementom neizvjesnosti ljudskoga identiteta. On je sačinjen od pojedinačnih elemenata i elemenata većih jedinica kojima pripadaju, a njihov utjecaj na stvarnost ovisi o elementima koji dominiraju u njihovu ponašanju. Kad su se civili 20. veljače samoubilačkim napadom obrušili na naoružane snage u Kijevu, njihov osjećaj predstavljanja "nacije" bio je znatno snažniji od njihove brige za osobnu smrtnost.

Zbog toga se duboko podijeljeno društvo od ruba građanskog rata zbližilo na dosad neviđen način. Održanje tog jedinstva ovisit će o reakciji Europe. Ukrajinci su pokazali svoju privrženost Europskoj uniji, koja je i sama beznadno podijeljena i u kojoj kriza eurozone huška vjerovnike protiv dužnika. Zato je Rusija s lakoćom nadvladala EU u pregovorima s Ukrajinom o Sporazumu o pridruživanju. Sukladno svojim navadama, EU je pod njemačkim vodstvom Ukrajini ponudila premalo, a tražila previše. Sada, nakon što je želja ukrajinskog naroda za većom bliskošću s Europom dovela do uspješnog narodnog ustanka, EU i Međunarodni monetarni fond (MMF) sklapaju sanacijski paket vrijedan milijarde dolara kako bi državu spasili od financijskog kraha. To, međutim, neće biti dovoljno da se održi nacionalno jedinstvo koje će Ukrajini biti potrebno idućih godina. U Ukrajini sam 1990., prije nego što je država stekla neovisnost, osnovao zakladu Renaissance Foundation.

Ona nije sudjelovala u ovome ustanku, no branila je one na koje se okomila službena represija. Sada je spremna podržati veliku želju Ukrajinaca za uspostavom otpornih demokratskih institucija (ponajprije neovisnog sudstva). No, Ukrajini će trebati pomoć izvana koju joj samo EU može omogućiti: iskustvo u upravljanju i pristup tržištima. U zapanjujućim mijenama koje su gospodarstva središnje Europe doživjela 90-ih iskustvo u upravljanju i pristup tržištima nastali su zbog golemih ulaganja njemačkih i drugih tvrtki s područja EU koje su lokalne proizvođače uključile u svoje globalne lance vrijednosti. Ukrajina je sa svojim visokokvalitetnim ljudskim kapitalom i diverzificiranim gospodarstvom potencijalno privlačno ulagačko odredište. 

Poticati ulaganja 
No, kako bi se taj potencijal prepoznao, potrebno je unaprijediti poslovno okružje u cijelom gospodarstvu te u pojedinim sektorima, osobito iskorjenjivanjem korupcije i slabe pravne države. Osim poticanja izravnih stranih ulaganja, EU bi mogla pružiti podršku obučavanjem uprave lokalnih tvrtki i pomoći pri razvoju poslovnih strategija, a pružatelji usluga bili bi nagrađeni putem udjela u imovini ili dobiti. Učinkovit način pružanja takvog oblika potpore velikom broju tvrtki ostvario bi se dodatnim kreditnim linijama komercijalnih banaka. Kako bi potaknula njihovu suradnju, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) mogla bi ulagati u tvrtke uz strane i domaće ulagače, kao što je postupila u središnjoj Europi. Ukrajina bi tako svoje domaće tržište otvorila robi koju proizvode ili sastavljaju podružnice u punom ili djelomičnom vlasništvu europskih tvrtki te pritom poboljšala ukrajinskim tvrtkama pristup tržištu i pomogla im u integraciji u globalna tržišta.

Vjerujem da će Europa pod njemačkim vodstvom ispuniti taj zadatak. Već nekoliko godina tvrdim da bi Njemačka trebala preuzeti odgovornost za dominantan položaj u Europi. Danas Ukrajini treba suvremena inačica Marshallova plana, pomoću kojega je SAD nakon Drugog svjetskog rata pomogao u ponovnoj izgradnji Europe. Njemačka bi danas treba odigrati jednaku ulogu koju je tada odigrao SAD. No, moram završiti s riječima upozorenja. Marshallov plan nije uključio sovjetski blok te je time pogoršao podjelu Hladnoga rata u Europi. Novi Hladni rat strahovito bi naštetio i Rusiji i Europi, a ponajviše Ukrajini. Ona ovisi o ruskom plinu, a treba joj pristup europskim tržištima radi proizvoda, mora imati dobre odnose na obje strane. I u tom bi pogledu Njemačka trebala preuzeti vodstvo. Kancelarka Angela Merkel mora uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina da je Rusija partner, a ne protivnik ukrajinske renesanse. 

© Project Syndicate, 2014. 

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života