Predstavljajući danas u Hrvatskom saboru prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić poručio je da se "bolja Hrvatska neće postići ultimatumima i prijetnjama" nego uvažavanjem drugačijeg mišljenja i postizanjem suglasja o nužnosti promjena kako bi se izgradilo društvo reda, rada i rasta.

Sindikatima smo nudili socijalni sporazum, nudili smo sporazum o socijalnom paktu, sve sa ciljem da zajedno postignemo društveni dogovor oko izlaska iz krize, međutim to se nije desilo i odbijeni smo odmah na startu, rekao je Mrsić.

Sindikati su napustili pregovore bez da su željeli poslušati argumente, jer Vlada nije prihvatila njihov ultimativni zahtjev da u ZOR uđu neke odredbe, ustvrdio je Mrsić dodavši kako ja Vlada i dalje spremna na razgovore.

Preijedlog novog ZOR-a je proizvod vremena, kaže Mrsić, odnosa koji trenutno vladaju u sustavu industrijskih odnosa, ali i prakse u radnim odnosima i na tržištu rada.

Hrvatska je u gospodarskoj krizi, a rasprava o novom ZOR-u i njegovo usvajanje bit će dio našeg puta na izlasku iz krize, i u tome moramo svi podnijeti svoj dio odgovornosti, poručio je ministar rada.

Predloženim izmjenama ne diramo otpremnine i otkazne rokove, što je najvažnija zaštita radnika, već dinamiziramo tržište rada, omogućujemo dolazak investicija i potičemo pozitivnu poslovnu klimu, rekao je Mrsić. Glavni cilj je očuvanje radnih mjesta, dodao je.

Novim zakonom pojednostavljuju se procedure i uvažavaju zakonitosti koje vladaju na tržištu rada, skraćuje se i pojednostavljuje postupak kolektivnog zbrinjavanja viška radnika, pojasnio je.

Prijedlog se temelji na dobrim rješenjima iz prakse i iskustvu dobrih odnosa između radnika i poslodavaca koji ispunjavaju sve obveze prema radnicima, a to je velika većina hrvatskih poslodavaca, ustvrdio je Mrsić.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

Priznao je da ima zlouporaba, pojedini poslodavci krše odredbe o radnom vremenu, uskraćuju radnicima odmore, dopuste ili stanke, kao i plaćeni prekovremeni rad, no sami zakoni, kakvi god bili, ne mogu spriječiti zlouporabe.

"Odgovornost države je osigurati institucije koje će sankcionirati poslodavce koji krše propise", poručio je.

Preraspodjela radnog vremena, tvrdi Mrsić, ne znači da će radnici biti obespravljeni.

"Omogućujemo da se radno vrijeme u razdoblju od četiri mjeseca preraspodjeli na 56 sati tjedno, ali to ne znači da će se tako raditi sva četiri mjeseca, nego će se raditi u razdoblju kada treba izvršiti narudžbu duže, a u drugom razdoblju kraće", pojasnio je.

Zakonom se bolje uređuje rad preko agencija za privremeno zapošljavanje. "Oni koji kažu da će se radnik kojega poslodavac otpusti zbog poslovno uvjetovanog otkaza moći zamijeniti radnikom preko agencije, lažu", kaže Mrsić.

Laž je i tvrdnja da osoba koja je završila porodiljni dopust, kad se vrati na posao neće imati svoje radno mjesto.

Novi ZORO neće riješiti sve probleme koji postoje na tržištu rada, ali će omogućiti minimalnu sigurnost, utjecat će na smanjenje rada na crno i zaštitit će pravo na rad, poručio je Mrsić.