Novi direktor Međunarodne zračne luke Zagreb Bruno Mazurkiewicz u Zagreb je stigao prije desetak dana s Mauricijusa. Što je radio u dosadašnjoj karijeri, kako vidi Zagreb kao zrakoplovnu destinaciju te koji su mu planovi na novoj funkciji, otkriva u razgovoru za Poslovni dnevnik. 

Možete li usporediti Mauricius i Zagreb kao zrakoplovne destinacije ?
Na Mauriciusu sam proveo pet godina i bio sam zadužen za razvoj, dizajn, izgradnju i poslovanje novog putničkog terminala, koji je sagrađen u roku tri godine i ima ukupan kapacitet od 4,5 milijuna putnika godišnje. Projektom upravlja tvrtka ADPM kroz tvrtku ATOL u obliku petnaestogodišnje koncesije, a iznos ukupne investicije je 270 milijuna eura. Naočigled se mogu izvući određene poveznice, ali osim sličnosti u nekim brojkama, moram naglasiti da je riječ o dvama posve različitim konceptima. Mauricius je ponajprije turistička destinacija, s brojim hotelima, lagunama i industrijom koja je većinom orijentirana na turizam, dok se segment poslovnih putovanja prema zemljama Azije, Afrike i Australije tek razvija. Zagreb je drukčija destinacija, ovdje više do izražaja dolazi miks i komplementarnost turističkih i poslovnih djelatnosti. U smislu usporedbe, bit ću slobodan i istaknuti kako su planovi vezani uz zagrebačku zračnu luku ambiciozniji, ali na dulji rok. 

Ovo je Vaš drugi aerodrom u karijeri?
Već sam 25 godina u okruženju zračnih luka. Grupaciji ADP pridružio sam se još 1986. godine te sam u početku radio na različitim pozicijama povezanima s upravljanjem i nadzorom nad projektima izgradnje zračne luke Paris-Charles de Gaulle i bio sam zadužen za razvoj novih kapaciteta. Godine 2009. imenovan sam direktorom tvrtke ATOL, koncesijskog društva zaduženog za upravljanje, razvoj i izgradnju novog putničkog terminala zračne luke na Mauriciusu. Zagreb je, evo, treća destinacija u koju sam došao s ciljem da izgradimo i, putem  tridesetogodišnje koncesije, uspješno upravljamo novim terminalom. 

Kad ćemo ugledati prve obrise novog terminala?
Razumijem da su javnost i mediji nestrpljivi oko ovog projekta, ali riječ je o  projektu na ukupnoj površini od 65.000 četvornih metara, pa je logično je da se radovi odvijaju po fazama. Sve ide prema planu i očekujemo da će novi terminal prve putnike dočekati potkraj 2016. godine. Radovi su počeli već u prosincu, već su postavljene zaštitne ograde, građevinska mehanizacija je tamo, dio područja je raskrčen, počelo se kopati. Hrvatska tvrtka Viadukt izvodi radove pripreme gradilišta. Osim na samoj zgradi terminala, radit će se veliki sustav odvodnje, stajanke, prilazi pisti, parkirališta, pristupne ceste, vijadukt, tunel i ostala infrastruktura. Valja naglasiti kako se sadašnji radovi u najvećoj mjeri odnose na pripremu prostora i instalaciju gradilišta, postavljanje platformi, infrastrukture, betonare, pristupnih cesta i sl., dok je postavljanje kamena temeljca planirano za proljeće, kad će početi radovi na izgradnji aerodromske zgrade. 

A što će u međuvremenu biti sa starom zgradom terminala?
U postojeću zgradu putničkog terminala upravo ulažemo 3,5 milijuna eura u različita unapređenja s ciljem povećanja protočnosti putnika i učinkovitosti samog terminala. Radovi će početi u ožujku i trajat će nekoliko mjeseci. Konkretno, prostor domaćeg odlaska bit će proširen za otprilike 200 četvornih metara, a na prvome katu ćemo imati još jedan ugostiteljski objekt i kabine za pušenje. Postojeći izlazi 6 i 7 bit će spojeni kako bi se osigurao prostor za posebne usluge namijenjene osobama s invaliditetom ili osobama smanjene pokretljivosti, a koristit će se kao izlaz za domaće ili međunarodne letove. Bescarinska trgovina (duty-free shop) u prostoru za međunarodne odlaske bit će proširena za otprilike 90 četvornih metara te će se investirati u novo unutarnje uređenje. Šank u prostoru međunarodnog odlaska bit će premješten na drugu lokaciju kako bi se oslobodio prostor i povećao protok putnika, povećat će se i broj sanitarnih čvorova, a bit će postavljena i dva nova pulta za preusmjeravanje i registraciju putnika. U čekaonici međunarodnog odlaska predviđeno je postavljanje kabine za pušenje. U dijelu registracije putnika uvest ćemo dodatni treći red s četiri šaltera, premjestiti self-check-in kiosk, a proces preuzimanja prtljage ćemo ubrzati postavljenjem nove opreme. Sve te radove izvodit će hrvatske građevinske tvrtke.

Uvjereni ste, dakle, u uspjeh ovog projekta?
Međunarodna zračna luka Zagreb je zračna luka glavnog grada države koja je članica Europske unije i ima velik potencijal da postane značajno regionalno čvorište, tzv. hub. Naravno da je osnova svega povećanje broja putnika. Uostalom, zbog toga i gradimo novi putnički terminal, koji će u prvoj fazi moći prihvatiti pet milijuna putnika godišnje. Rastuća potražnja u zračnom putničkom prometu te višegodišnje iskustvo u upravljanju zračnim lukama diljem Europe i svijeta, što nam omogućuje prijenos međunarodnog znanja u zagrebačku zračnu luku, dodatni su čimbenici koje ugrađujemo u projekt. Osim mene kao predstavnika Aéroports de Paris Managementa, u Upravi Društva su i Hulya Sofoglou te David Gabelica, čime su zastupljeni i naši partneri TAV i Bouygues Batiment international. Kredibilitet projektu daju i ostali članovi konzorcija ZAIC, domaća građevinska tvrtka Viadukt, koja je glavni izvođač radova, te fond Marguerite i IFC kao dio grupacije Svjetske banke koji su nam osigurali financijsku podršku.

Oduševljen na prvu

Koji su Vam prvi dojmovi o Zračnoj luci Zagreb i samom Zagrebu kao zrakoplovnoj destinaciji?

Dojmovi su svakako pozitivni. Došao sam s južne Zemljine polutke na sjevernu, velike su razlike, no Zagreb me odmah oduševio. Osjećam da sam u lijepoj zemlji i jako dinamičnom gradu. Volim umjetnost, pa mi se na prvu svidjela arhitektura, a slobodno ću vrijeme koristiti i za posjet muzejima te kulturnim i glazbenim manifestacijama. Naravno, u Zagreb sam došao ponajprije zbog projekta Međunarodna zračna luka Zagreb, koji je vrlo interesantan zbog broja sudionika koji su uključeni te zbog strateške važnosti.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom