Ukrajina je u ponedjeljak, nakon opoziva predsjednika Viktora Janukoviča, objavila da joj treba 35 milijardi američkih dolara strane pomoći u iduće dvije godine.

Ukrajinsko ministarstvo financija zatražilo je organizaciju međunarodne donatorske konferencije i poručilo da zemlji prva pomoć treba za tjedan do dva.

Uz to, ministar energetike Eduard Stavicki izrazio je nadu da se cijena ruskog plina neće mijenjati.

"Zadnja dva dana imali smo konzultacije i sastanke s europskim i američkim veleposlanicima i drugim državama i financijskim institucijama o hitnoj makrofinancijskoj pomoći Ukrajini", kaže se u priopćenju ministra financija Jurija Kolobova.

Međunarodna donatorska konferencija trebala bi po ministarstvu okupiti predstavnike Europske unije, SAD-a i MMF-a.

Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov, imenovan nakon Janukovičeve smjene u subotu, upozorio je u nedjelju da je Ukrajina na rubu stečaja i da se njezino gospodarstvo urušava.

Turčinov je u obraćanju naciji istaknuo stabiliziranje ukrajinskog gospodarstva kao prioritet novih vlasti. "U kontekstu globalnog gospodarskog oporavka, ukrajinsko gospodarstvo srlja u ponor i nalazi se pred stečajem", kazao je.

Američki ministar financija Jack Lew kazao je ovaj vikend u Sydneyju da su "Sjedinjene Države i druge države spremni pomoći Ukrajini u njezinim naporima da povrati demokraciju, stabilnost i rast." Nove ukrajinske vlasti Lew je pozvao da počnu pregovore s MMF-om o paketu pomoći što je moguće prije. Bilateralna američka pomoć za sada se ne spominje.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

MMF je poručio da je spreman pomoći novoj ukrajinskoj vladi ako ona zatraži pomoć. No, izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde istaknula je da su temeljite gospodarske reforme, koje je Janukovič odbio, i dalje uvjet za paket pomoći. Među njima su ukidanje subvencija za plin koje pogoduju ukrajinskim oligarsima, ali i siromašnima i povećanje poreza na promet.

Europski povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn rekao je u nedjelju da je Europska unija spremna ponuditi "značajnu" financijsku pomoć Ukrajini kada oformi novu vladu, a smatra da bi joj trebala ponuditi i jasnu europsku perspektivu, što ne podržavaju sve države članice EU-a.

"Važno je da ponudimo jasnu europsku perspektivu ukrajinskom narodu koji je pokazao predanost europskim vrijednostima", rekao je Rehn. "Spremni smo osigurati značajnu financijsku pomoć Ukrajini kada političko rješenje, utemeljeno na demokratskim načelima, bude finalizirano i kada bude formirana nova vlada koja će se iskreno i ozbiljno posvetiti institucionalnim i gospodarskim reformama", dodao je.

Na pitanje kolika bi ta pomoć mogla biti, Rehn je rekao da EU upravo procjenjuje koliko je Ukrajini potrebno. "Moramo biti dorasli izazovu ovog povijesnog trenutka", rekao je.

Europska unija do sada je Ukrajini nudila pomoć u iznosu od 610 milijuna eura.

Rusija je Ukrajini obećala zajam od 15 milijardi američkih dolara i za trećinu nižu cijena plina. Potkraj prosinca isplatila je tri milijarde dolara, no ovaj je tjedan odustala od isplate sljedeće tranše od dvije milijarde i neizvjesno je hoće li je uopće isplatiti.

Izvori iz Gazproma tvrde da tvrtka za sada nema namjeru vratiti staru cijenu plina Kijevu. "No odluka nije na Gazpromu", rekao je jedan izvor.

Ukrajina je od 2009. ruski plin plaćala po cijeni od 400 dolara za tisuću prostornih metara. Rusija je u prosincu tu cijenu spustila na 268,5 dolara, ali je ona podložna kvartalnim izmjenama.

Ukrajina je 2013. od Rusije uvezla 26 do 27 milijardi prostornih metara plina. Ove godine planira uvesti 30 do 33 milijarda prostornih metara, najvećim dijelom iz Rusije.

U ranijim krizama, Rusija je znala prekinuti isporuke plina Ukrajini, što je teško pogodilo opskrbu središnje i istočne Europe, ali stručnjaci ističu da je Gazprom sada u slabijoj poziciji.

Europski dužnosnici smatraju da bi Kijev, kada potpiše sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini s EU-om, brzo mogao dobiti više od dvije milijarde eura.

Za potpisivanje sporazuma s EU-om morat će se vjerojatno pričekati predsjednički izbori zakazani za 25. svibnja.