Prpić nam je u telefonskom razgovoru potvrdio kako će poslovanje Trilleniuma prebaciti u Veliku Britaniju, odnosno London.
Hrvatski poduzetnik Hrvoje Prpić u javnosti poznat kao osnivač HG spota i pokretač projekta Trillenium, privukao je danas veliku pozornost javnosti nakon što je putem svojeg Facebook profila objavio kako prestaje s radom u Hrvatskoj, nakon negativnog iskustva s državnih službenicima i sudstvom.
Prpić nam je u telefonskom razgovoru potvrdio kako će poslovanje Trilleniuma prebaciti u Veliku Britaniju, odnosno London.
Hrvatski poduzetnik Hrvoje Prpić u javnosti poznat kao osnivač HG spota i pokretač projekta Trillenium, privukao je danas veliku pozornost javnosti nakon što je putem svojeg Facebook profila objavio kako prestaje s radom u Hrvatskoj, nakon negativnog iskustva s državnih službenicima i sudstvom.
Prpić nam je u telefonskom razgovoru potvrdio kako će poslovanje Trilleniuma prebaciti u Veliku Britaniju, odnosno London.
Podsjetimo, Prpić je na Facebooku opisao situaciju kako mu je prije dvije godine stigao porezni inspektor u Trillenium, koji mu je, piše, kazao da "mora nešto pronaći". Poduzetnik pritom navodi kako se inspektor okomio na račune njihovog dizajnera.
"Stvar je da račun nije imao ime i prezime vlasnika obrta, a imao je i naziv obrta i JMBG i OIB. Ispravci računa došli su u toku inspekcije, tako da su postojali i ispravni računi", pojasnio nam je.
Prpić je uložio žalbu na presudu, a u međuvremenu Porezna je, kako tvrdi, zablokirala sredstva u visini PDV-a tih računa. Inače, Prpić nam je kazao kako im je inspektor došao nakon što su tražili povrat PDV-a.
"Danas stiže rješenje suda u kojem kažu da se žalba odbija i da PDV koji je dizajner uplatio u proračun ostaje u proračunu, ali da ga mi ne možemo koristiti jer dizajner nije ispravno napisao račun", napisao je Prpić na Facebooku.
Upravo negativno rješenje suda ga je potaknulo na odluku da prekine s poslovanjem u Hrvatskoj, potvrdio nam je Prpić u razgovoru.
Poduzetnik koji se u svojoj objavi na Facebooku zahvalio ministru financija Liniću na 'otvaranju očiju', smatra kako je Linićeva direktna uputa da se šalje inspekcija poduzetnicima koji traže povrat PDV-a. "On je poslao inspekciju, što znači da je bio svjestan upute. Linićeva je direktna uputa da se šalju inspekcije poduzetnicima koji traže povrat poreza. Ako nije, neka smijeni ljude koji daju te upute. Nisu su to stvari koje se ne mogu saznati. Može se saznati tko je dao naredbu za to", izjavio je Prpić za Poslovni.hr
Zanimalo nas je ima li i Prpić kakvu poruku za poduzetnike koji ostaju u Hrvatskoj? "Svatko neka odluči po svojoj volji, ne bih htio nikoga uvjeravati da radi kao ja. Svatko treba doći do zaključaka po svojem iskustvu", zaključuje Prpić.
I Rimac se uključio u raspravu
Zanimljivo je da se u raspravu na Facebooku u komentarima Prpićeve objave uključio i mladi poduzetnik Mate Rimac, čija tvrtka proizvodi električne automobile.
"Joj meni nekad dođe da na auto i štand na sajmovima u cijelom svijetu napišem veliko "DON'T invest in Croatia! It will be your worst nightmare", napisao je Rimac na Facebooku.
Oglasilo se i Ministarstvo financija
O cijelom slučaju u međuvremenu se oglasilo i Ministarstvo financija, tj. Porezna uprava. "Nadzorom i provjerom računa kod navedenog poreznog obveznika utvrđeno je da računi ne sadrže sve elemente propisane člankom 15. stavkom 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (ime i osobni identifikacijski broj poduzetnika koji je obavio uslugu) te je na istima bio iskazan matični broj obrta, umjesto obaveznog identifikacijskog broja", navodi se u današnjem priopćenju Porezne.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Svaki ugostiteljski biznis mora imati “knjigu žalbi” sadržaj i oblik određen je zakonom.
Nedavno je izmijenjen zakon i “knjiga žalbI” je preimenovana u “knjiga žalbE” (ili obrnuto). Osim tog jednog jedinog slova u naslovu otisnutom na koricama u sadržaju i obliku nije mijenjano ništa, ni slovca ni broja.
Međutim svi ugostitelji MORALI su kupiti nove knjige žalbi, jer posjedovanje one stare s “krivim” slovom povlači kaznenu (novčanu) odgovornost.
Koliko papira (šume) bačeno u vjetar da bi birokrati imali opravdanje guliti one koji stvarno rade.
Franjo Tachy je za njih bio mala beba.
točno, cubs, u tome i je problem. prvo, više je ljudi koji imaju interesa da se očuvaju povlastice zaposlenih u državi jer im je netko iz familije tamo zaposlen nego onih kojima je stalo do fer poslovnog okruženja, a osim toga je i razina društvene svijesti tako niska da će svi vikati “nepravda” ako se nekom u obitelji smanji državna plaća ali ako poduzetnika država izreketari od polovice bližnjih i znanaca će čuti “a što ti je to trebalo, znao si u što se upuštaš” i slično.
i događaj kao taj koji navodi g. prpić savršen je primjer zbog čega hrvatskoj iz godine u godinu snižavaju rating. zato jer je baš to način na koji država vodi svoje financije.
mickkie, mislim da u ovoj priči nije glavni problem korupcija. problem je izokrenut red vrijednosti naslijeđen iz socijalizma. državne službe nisu servis koji građanima treba omogućiti normalne uvjete za rad nego obratno privatni sektor postoji da bi se imale iz čega financirati napuhane državne službe. i kad novac za državne službe počne slabije pritjecati onda dođe direktiva da se privatni sektor pritisne gdje god se može kako bi se osigurao uobičajen dotok sredstava. ova epizoda meni zvuči samo kao tipična ilustracija za onu hrvatsku makroekonomsku situaciju o kojoj govore na primjer rating agencije. umjesto da se smanjuju rashodi reketari se da bi se iscijedilo sve što se ikako može na strani prihoda.
odlično opisano ali samo da dodam da su i birači u istom filmu jer kako objasniti ovo što nam se događa[emo_zacudjen]kolektivna gabula[emo_zloban]
mickkie, mislim da u ovoj priči nije glavni problem korupcija. problem je izokrenut red vrijednosti naslijeđen iz socijalizma. državne službe nisu servis koji građanima treba omogućiti normalne uvjete za rad nego obratno privatni sektor postoji da bi se imale iz čega financirati napuhane državne službe. i kad novac za državne službe počne slabije pritjecati onda dođe direktiva da se privatni sektor pritisne gdje god se može kako bi se osigurao uobičajen dotok sredstava. ova epizoda meni zvuči samo kao tipična ilustracija za onu hrvatsku makroekonomsku situaciju o kojoj govore na primjer rating agencije. umjesto da se smanjuju rashodi reketari se da bi se iscijedilo sve što se ikako može na strani prihoda.
Uključite se u raspravu