Investitori u Hrvatskoj, pa i u turističko-hotelskoj industriji, imaju samo probleme zbog izrazito loših uvjeta poslovanja, a iako postoji volja pa i znanje da se to promijeni još uvijek nema dovoljno društvene i političke zrelosti, pogotovo na lokalnim razinama da se investicije i stvarno omoguće.

Ocjena je to predsjednika Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Kristiana Šustara s panela o investicijama u hotelijerstvu i Hrvatskoj kao članici EU tržišta, kojim je danas u zagrebačkom Hotelu Westin počela dvodnevna hotelsko-investicijska regionalna konferencija Adria Hotel Forum (AHF).

AHF je jedna od rijetkih stručnih konferencija u regiji koja obrađuje teme investicija i inovacija u hotelijerstvu, što je označeno vrlo važnim za sve zemlje regije jer gotovo svaka razvija turizam očekujući velikim dijelom i od tog sektora poboljšanje svog ukupnog gospodarstva.

Forum je okupio više od 200 domaćih i stranih hotelijera, konzultanata i predstavnika javnog sektora koji će zajedno s 50-ak panelista praktički iz cijelog svijeta raspravljati o potrebi uvođenja novih razvojnih i poslovnih modela u turizam i hotelijerstvo, ali i novih tehnologija kao i boljih uvjeta za investiranje bez čega nema daljeg razvoja turizma pa ni povećanja prihoda.

Naglasivši da je na Forumu trebalo biti znatno više sudionika iz sektora nego ih ima, Šustar je nedostatak investicija u hrvatskom hotelijerstvu i turizmu te nedolazak velikih igrača označio i apsurdnim, jer s jedne strane Hrvatska bilježi sve veće poraste turističke potražnje, a s druge strane sve manje investicija u turizam.

To graniči sa zdravim razumom, ali i s gledišta ekonomije rijetko se gdje u svijetu može naći, te se svi u zemlji trebaju zapitati zašto je tako, kazao je Šustar.

Čak i kad država pokrene nešto, poput primjerice predstečajnih nagodbi, kada se za turističke tvrtke koje godinama stoje zapuštene i neprofitabilne, pojave i strateški partneri, javnost se 'digne' i kaže 'to se daje u bescjenje' i opet smo na početku, kaže Šustar iznoseći i primjer Haludova na Krku koji nije dan u bescjenje, a opet nitko ništa od toga nema.

Očito je krajnje vrijeme, kaže Šustar, za zaokret i u razmišljanju, i u postavljanju uvjeta za investicije, i u poslovanju, i u političkim odlukama i drugom, jer se inače neće moći ostvariti ni pola od onog što stoji u turističkoj strategiji.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

A tom je strategijom, kako je otvarajući Forum naglasio ministar turizma Darko Lorencin, određeno da se od predviđenih investicija od 7 milijardi eura do 2020. gotovo polovica odnosi upravo na hotelijerstvo. Time se treba ne samo povećati udjel hotela u ukupnom smještaju sa sadašnjih 13 na oko 18 posto, a zauzetost hotela sa sadašnjih niskih 40 posto na više od 70 posto, nego i kvaliteta usluga te posebno produljiti sezona.

Ocjenivši da je u zadnje dvije godine dosta učinjeno za pripremu investicija i razvoj destinacije te novih turističkih proizvoda te da je sada vrijeme za akciju i realizaciju, Lorencin je istaknuo i da je cilj do 2020. omogućiti da se povrat investicija u hrvatskom turizmu sa sadašnjih 15 do 17 smanji na 10 do 12 godina.

Ministar je na Forumu zamolio i ključne igrače u hotelijerstvu da jače surađuju s destinacijama u kreiranju proizvoda jer se jedino tom interakcijom može jačati pred i posezona, a upozorio je i da hrvatski turizam čeka još veliki posao s ljudskim resursima i edukacijom bez čega nema ni kvalitetnog upravljanja.