HSS je danas pozvao ministra financija Slavka Linića da iznese podatke o tome kome je, koliko i prema kojim kriterijima država oprostila dugove u predstečajnim postupcima.
"Jesu li pred zakonom svi isti ili ponovno prijatelji i kumovi imaju prednost?", pita HSS u današnjem priopćenju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.ja tražim da vidim njegovu diplomu i po kojim kriterijima je stečena
tko-ce-zaustaviti-pljacku ?
europska-komisija-mogla-bi-ponistiti-predstecajne-nagodbe
PREDSTEČAJNE NAGODBE, u kojima se pod krinkom spašavanja radnih mjesta odvija pljačka dobavljača i proračuna, vrijedna desetke milijardi kuna, mogle bi se naći na udaru Europske komisije.
Naime, arbitrarno otpisivanje dugova na ime poreza i ostalih davanja državi, bez ikakvog ekonomskog opravdanja, moglo bi biti okarakterizirano kao državna potpora dužnicima, koja ih stavlja u povoljniji položaj na tržištu.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/tko-ce-zaustaviti-pljacku-europska-komisija-mogla-bi-ponistiti-predstecajne-nagodbe/726554.aspx
Kako to da HNS to sada pita a ne kada je počelo sa PSN? Zato ima “ulagača” koji znaju tko će biti spašen pa navlače ljude pričama o perspektivi tvrtke. Isto tako kad fondovi kupuju ima “ulagača” koji točno znaju do koje cijene i koliko će fond kupovati pa nakon postizanja slijedi istresanje. [emo_smijeh]
Ti podaci su javno dostupni,kao i tijek cijelog predstečajnog postupka, ali treba znati čitai što je ovima iz HSS-a malo veći problem. Ja osobno bih više od toga želio znati da Vlada objavi imena i prezimena ministara, dužnosnika i zaposlenika koji su svojim postupcima omogućavali pojedincima i njihovim tvrtkama da godinama državi ne plaćaju poreze, doprinose a radnicima ne isplaćuju plaće. Na koji način je bilo moguće da nekoj tvrtki dug prema državi naraste na 50 ili 100 miliona kuna, da dižu kredite i da se uredno zadužuju u bankama, dok drugi u Poreznoj nisu mogli dobiti najobičniju potvrdu ako su bili dužni 50 lipa, prije ngo što su odšetali do FINE i donijeli potvrdu da su uplatili tih 50 lipa ili par kuna duga? To je pitanje svih pitanja? Da nije bilo toga danas mi ne bismo raspravljali o ovome, ne bi propalo mnoštvo perspektivnih malih tvrtki i obrta zbog toga što su ih uništili ovi koji nisu plaćali svoje obaveze. A tu bi se poteglo i pitanje onih koji su to radili ali i onih koji su im lojtru držali, a tu bi i gospoda iz HSS-a imala što za reči.
Uključite se u raspravu