I u uvjetima kada Hrvatska sve više treba kapital i razvojne projekte, sporost administracije usporava povlačenje novca iz EU fondova i, nažalost, potvrđuju se stalne kritike na račun Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova.

Ministar Branko Grčić konstantno uvjerava kako prozivke zbog kašnjenja izrade ključnih dokumenata i povlačenja novca ne stoje, jer, primjerice, partnerski sporazum do 22. travnja izrađuju i ostale članice. No, za najnoviji slučaj i sam potvrđuje sporost u pripremi dokumenata. Riječ je o Strategiji regionalnog razvoja, podlozi za uspješno korištenje fondova, za novo financijsko razdoblje 2014.-2020. U listopadu lani objavljen je natječaj Ministarstva za savjetnika u izradi nove strategije, no još nije poznato je li netko odabran. Ministar Grčić potvrdio nam je da je natječaj ipak poništen, a odluka o eventualnom rasipisivanju novoga, kaže, bit će donijeta tek nakon što budu jasni okviri novog Zakona o regionalnom razvoju koji se priprema. Novim se zakonom, po Grčićevu pojašnjenju, uz nacionalnu, te županijske razvojne strategije, uvodi još i obveza izrade strategije urbanog područja, zbog čega je i potrebno dodatno vrijeme i konzultacije.

No, sama izrada tog zakona sporna je, kako ističe Grčićeva najveća kritičarka Ivana Maletić, zastupnica u EU Parlamentu (HDZ), jer umjesto da se intenzivira rad na izradi strateških dokumenata, projekti stoje. "Zakon je samo izgovor, a konzultanti za to nisu niti potrebni, jer Ministarstvo ima pametne i osposobljene ljude koji u suradnji sa županijama mogu odraditi izradu Strategije", kaže I. Maletić. Uobičajeno je i da se najprije donese strategija, pa potom utvrde zakonske promjene za provedbu strateških ciljeva. No, dodatan je probelm po njoj što se strateški dokumenti ne rade po europskom principu na način da kreću iz prakse, od lokalnih i regionalnih jedinica na nacionalnu razinu. Pored toga, kaže, ni županije nisu potaknute da što prije pripreme svoje nove strategije, već im je, naprotiv Ministarstvo dalo naputak da produže stare srategije za razdoblje 2011.-2013., po kojoj u obzir nisu uzete nove mogućnosti financiranja iz EU-fondova.

Potvrđuje to i Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija, inače virovitičko-podravski župan. Strategija se radi po principu "bottom-up" što znači da županije trebaju biti uključene direktno u njezin proces izrade, a mi o tome još niti slovo nismo dobili, osim da produžimo strategije do kraja 2014.", kaže Tolušiću. Najbizarnije je po njemu što su ostala ministarstva izradila svoje strategije, od industrijske do obrazovne, dok temeljna strategija za regionalni razvoj nije niti u početnoj fazi izrade. Bude li se, pak, radila iza zatvorenih vrata u Ministarstvu, rezultirat će po Tolušiću izostankom ravnomjernog razvoja, a pogodit će najnerazvijenija područja.

Ugovaranje projekata
Na prozivke da će sporost u izradi Strategije usporiti i toliko potrebno povlačenje sredstava, Grčić uvjerava kako nema kašnjenja. "Sredstva iz EU fondova za određenu godinu mogu se koristiti u iduće tri godine, što znači da se ona iz 2013. mogu koristiti do kraja 2016. No, mi ćemo sve projekte za 2013. ugovoriti do lipnja 2014., za svih 450 milijuna eura", kaže Grčić. Među ostalim, navodi i kako će polovicom 2014. na terenu biti gotovo milijardu eura vrijednosti projekata u fazi provedbe. Ivana Maletić uzvraća kako je ta milijarda eura projekata trebala već biti ugovorena protekle dvije godine, uz paralelno pripremanje novih projekata, kako bi se u 2014. ugovorilo nove dvije milijarde, a potom iz godine u godinu dizalo tempo povlačenja novca.Sredstva se, dodaje, koriste po pravilu "n+3", ali ni jednoj državi nije u interesu koristiti ih u trećoj godini, već što prije. "Za potrošiti 450 milijuna eura EU novca potrebno je imati 900 milijuna eura vrijednih projekata u ugovaranju i provedbi. Projekt se u najboljem slučaju, ako sve ide bez prepreka, može ugovoriti za 3 do 6 mjeseci, a provedba, ovisno o kompleksnosti projekta, može trajati godinu i više dana. Uzimajući u obzir sve navedeno u 2014. još uvijek nećemo koristiti EU fondove", smatra Maletić. 

Otvoren IPARD
Kao potvrdu navodi i činjenicu da natječaj raspisan u 2012. za projekte u IPARD-u još uvijek nije zatvoren. Lani smo, podsjeća, u proračun EU uplatili 1,8 milijardi, a ove godine ćemo 3,8 milijardi kuna, dok sredstva iz 2013. još ne koristimo, a unatoč Grčićevom optimizmu da konačno startamo, iz sadašnje dinamike Maletić procjenjuje da će se ona početi koristiti tek u 2015. U ovoj godini imamo nova dodijeljena sredstva od oko 900 milijuna eura, a da bismo ih povlačili već smo morali imati pripremljene projekte ukupno vrijedne dvije milijarde eura, te bi time kompenzirali i trošak uplate prihoda u proračun. "To je ono što potpredsjednik Grčić ne razumije, da su sredstva i projekti Hrvatskoj potrebni što prije, a ne tri godine nakon", zaključuje Maletić.