Nedugo nakon što je na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Vlada ponosno objavila da smanjuje 25 parafiskalnih nameta kojima rasterećuje gospodarstvo 376 milijuna kuna, iz Banskih dvora stiže novi hladan tuš. Od travnja vodna naknada za korištenje voda povećava se za 1,5 kunu, točnije diže se s 1,35 na 2,85 kuna po kubiku.

Više nego dvostrukim povećanjem tog nameta državnoj tvrtki Hrvatskim vodama omogućit će se dodatni prihod do konca godine u visini od oko 360 milijuna kuna.Resorni ministar Tihomir Jakovina uvjerava kako tom odlukom neće tako drastično poskupjeti voda za korisnike u Hrvatskoj, odnosno da će zbog činjenice da u strukturi cijene vode ima i drugih nameta ona u konačnici biti u prosjeku veća za oko 11,28 posto. Međutim, malo je onih koji na ovakvu vijest ostaju ravnodušni.  "Hrvatsko gospodarstvo, kao i građani, već je opterećeno mnogobrojnim visokim troškovima koji otežavaju poslovanje i narušavaju životni standard. U uvjetima kada nema gospodarskog rasta svako novo povećanje troškova, a naročito od 100 posto, gura nas u još dublju recesiju i smanjuje investicijiski potencijal", ogorčeni su iz Hrvatske udruge poslodavaca. Upravo su visoke i brojne vodne naknade godinama bile i najviše na meti poslodavaca u kritikama o prekobrojnim parafiskalnim nametima.

Prošle godine, pak, aktualna je vlada najprije krenula u smjeru smanjenja davanja za vode. Prepolovila je u proljeće vodni doprinos za izgradnju građevina, čime se računalo rasterećenje gospodarstva od 100 milijuna kuna, no malo nakon toga, u ljeto, posegnula je za povećanjem dvije vodne naknade, za korištenje i za zaštitu voda, čime se namjeravalo ukupno povećati prihod Hravtskih voda za 250 milijuna kuna. Vodna naknada za korištenje voda, koja će uskoro biti 2,85 kuna, tada je podignuta s 0,80 kuna po kubiku na 1,35 kune. Hrvatske vode su prije tog povećanja samo s osnova naknade za korištenje voda ostvarivale 298 milijuna kuna prihoda od ukupno gotovo 1,49 milijardi kuna, a nakon najnovijeg povećanja ta stavka u prihodima dići će se iznad 800 milijuna kuna, što znači da se u manje od tri godine samo po jednoj naknadi građanima i gospodarstvu uzima više od pola milijarde kuna.

Nije velika utjeha kada ministar Jakovina smiruje reakcije pojašnjenjem da se tim sredstvima neće krpati rupe u državnoj blagajni, nego će ih Hrvatske vode iskoristiti za servisiranje kreditnih obveza i ulaganja u daljnji razvoj, na koji nas obvezuje Europska unija. Pristupnim smo ugovorom, podsjeća, preuzeli obvezu provođenja direktiva EU o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, te o kakvoći vode namijenjenoj ljudskoj potrošnji. Za provedbu ovih unapređenja vodno-komunalnog sustava ulaganja su procijenjena u visini od 32,3 milijarde kuna, s time da će 65 posto sredstava osigurati EU, rokovi ispunjenja su 2018., odnosno 2023. godina. "Ne ispune li se te obveze i ispoštuju rokovi, povlači i aktiviranje penala, odnosno sav teret pasti će na proračun", poručuje Jakovina. "Država treba naći neki drugi način da se osigura sredstva Hrvatskim vodama za taj projekt, ali bez da se za to stavlja dodatan teret poduzetnicima i građanima.

Stalno se najavljuje rasterećenje gospodarstva i smanjenje parafiskalnih nameta, a ovim potezom u ionako teškom trenutku Vlada  samo dodatno destimulira razvoj", ne srkiva svoje nazadovoljstvo povećanjem vodne nadnade obrtnik i presjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec. Inače. Jedino što je izuzeto u ovom valu povećanja vodne naknade su isporuke vode koju se koristi za proizvodnju električne energije, pa je donekle utjeha da ovo povećanje davanja za vodnu naknadu za sobom neće povući i poskupljenje struje. Bez povećanja cijene vode, kažu upućeni bliski Hrvatskim vodama, sama tvrtka ne može isfinancirati ovaj zalogaj koji je pred nju stavljen radi prilagodbe EU standardima, a bazni je scenarij, kažu naši sugovornici, da se cijena vode udvostruči do ispunjenja tog cilja. To znači i da najnovije dizanje vodne naknade vjerojatno neće biti i posljenje.