Polovica ispitanika nezadovoljna je materijalnom situacijom, no 80 posto ispunava obiteljski život.
U krizi, hrvatski se građani najlakše odriču troškova telefonskih usluga, o čemu svjedoči i pad prihoda telefonskih kompanija, bilo da se radi o smanjenju telefoniranja ili jeftinijim tarifama na koje prelaze. Pokazalo je to i istraživanje potrošačkih navika Hypo banke i konzultantske kuće A. T. Kearney, prema kojem se čak 76 posto ispitanika izjasnilo da bi najlakše rezalo telekomunikacijske troškove.
Odjeća manje bitna
U krizi, hrvatski se građani najlakše odriču troškova telefonskih usluga, o čemu svjedoči i pad prihoda telefonskih kompanija, bilo da se radi o smanjenju telefoniranja ili jeftinijim tarifama na koje prelaze. Pokazalo je to i istraživanje potrošačkih navika Hypo banke i konzultantske kuće A. T. Kearney, prema kojem se čak 76 posto ispitanika izjasnilo da bi najlakše rezalo telekomunikacijske troškove.
Odjeća manje bitna
Sljedeće dvije stvari na kojima bi mogli bitnije uštedjeti su odjeća, čije obnove bi se odreklo 67 posto anketiranih, te troškovi stanovanja koji su pri samom vrhu izdataka u kućnom proračunu, a 67 posto građana smatra da bi i na njima mogli uštedjeti. Većina ih (94 posto) na prvo mjesto izdataka stavlja hranu i kućne potrepštine, potom dolaze troškovi stanovanja koji su najveće opterećenje za 89 posto ispitanika, dok telekomunikacije još uvijek imaju nerealno visok udio u potrošnji; na treće mjesto stavlja ih golemih 73 posto ispitanika. Troškovi za automobile, bilo da je posrijedi kredit, leasing ili registracija, osiguranje i gorivo, na visokom su četvrtom mjestu za 53 posto anketiranih, a nakon očekivanog daljnjeg smanjenja, barem troškova autoosiguranja, nešto će se i na tome moći uštedjeti.
Nije pokriveno osnovno
Premda Hrvatska ima sustav javnog zdravstvenog osiguranja, čak 28 posto građana medicinske izdatke svrstava među veće mjesečne troškove. No, svega četvrtina ispitanika (19 posto) izdvaja spomena vrijedne iznose na hobije, još manje (17 posto) na putovanja i odmor dok noćni život i ljepota u hijerarhiji preživljavanja imaju još lošiji status. Samo sedam posto građana značajnije investira, što pokazuje da smo i dalje na dnu krize, a rijetki (pet posto) mogu priuštiti večere izvan kuće. Polovica naših sugrađana (49 posto) nezadovoljna je materijalnim statusom, a 17 posto smatra da im prihodi od rada nisu dovoljni za pokrivanje osnovnih potreba. Situacija je u stvarnosti koju vidimo oko sebe i puno gora, jer su ispitanici klijenti banaka koji nisu reprezentativan uzorak cijele populacije.
No, situaciju popravlja ono što se ne može kupiti novcem; zavidnih se 80 posto ispitanika izjasnilo zadovoljnima svojim obiteljskim i društvenim životom. Ni poslovni status ne kotira loše za zemlju u kojoj je više od 370 tisuća nezaposlenih; njime je zadovoljno 58 posto ispitanika. Oko 45 posto građana smatra da živi kvalitetnim životom, premda manje kvalitetnim nego prije tri godine, a nešto više od pola (57 posto) zadržalo je optimizam; vjeruju da će im život u budućnosti biti bolji. Kriza je promijenila i stavove prema poslovnoj mobilnosti; u ovom trenutku više od pola građana (53 posto) spremno je na selidbu u drugi grad zbog posla.
Također, umjesto na potrošnju, više su orijentirali na štednju; nabrajajući pet financijskih proizvoda koje bi u budućnosti željeli imati, 22 posto navelo je štednju (u taj postotak nisu uračunati oni koji je već imaju), a 13 posto životno osiguranje. To pokazuje i svijest o nužnosti da se sami pobrinu za budućnost u situaciji kad ih očekuju dulji radni vijek i niže mirovine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu