Prvih 5000 dalmatinskih pršuta s nacionalnim certifikatom zaštićenog zemljopisnog podrijetla proizvedenih u vrgoračkoj Mesnoj industriji Braća Pivac i Pršutani Voštane, spremno je za tržište. U okusu te slasne delicije neće uživati samo Hrvati nego i kupci u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, najavili su prigodom promocije certifikata direktor prodaje u MI Braća Pivac Stipe Grljušić i Ante Madir iz Pršutane Voštani. Postupak certificiranja dalmatinskog pršuta provela je splitska tvrtka Biotechnicon.

 Za dobivanje certifikata iz ovogodišnje proizvodnje u MI Pivac, najvećem proizvođaču pršuta u okvirima nacionalnog tržišta, svoj red za pečatiranje čeka oko 100.000 te u Voštanima još oko 60.000 pršuta. Najmanje 40-50 posto od tih pršuta imat će vrhunsku kakvoću što je uvjet za dobivanje certifikata, odnosno stavljanje pečata na svaki takav pršut. Zaštitni znak koji su dalmatinski proizvođači odabrali za svoj pršut tri su glave lava u zlatotisku na ovalnoj tamnoj podlozi uokvirenoj također zlatotiskom.  

Odluku o certificiranju, odnosno zaštiti ovog autohtonog proizvoda, donijeli su 2006. na prvom nacionalnom sajmu pršuta održanom u Sinju. U projekt su, prisjeća se Madir, krenuli s velikom euforijom, no radi nemogućnosti dokazivanja izvornosti dalmatinske svinje pokrenuli su postupak zaštite zemljopisnog podrijetla. Vrlo zahtjevan postupak, u kojemu su uklopljeni i povijesni dokazi o proizvodnji pršuta na području Dalmacije, trajao je do prosinca 2013.  Zbog negativnih trendova u hrvatskom svinjogojstvu tek oko 20 posto sirovine nabavljaju kod domaćih farmera ostatak uvoze iz regije. Ograničavajući uvjet, određen certifikatom, traži da but mora biti usoljen najkasnije 96 sati od klanja svinje. Stoga intenzivno pregovaraju sa svinjogojcima u kontinentalnim županijama o partnerstvu i većem tovu.

Upravo u proizvodnji pršuta posebno se snažno isprepliću tradicija i obiteljski biznis, pa su obiteljske tvrtke najbrojnije među proizvođačima pršuta, istaknula je preuzimajući certifikat   Milena Pivac Klinac iz MI Braća Pivac koja je i sama četvrta  generacija aktivno uključena u obiteljski biznis proizvodnje pršuta. I suvlasnica Pršutane Voštani Ana Babić, inače druga generacija u svojoj obitelji u pršutarstvu, kaže – unatoč brojnoj konkurenciji na tržištu certifikat ali i članstvo Hrvatske u EU znatno olakšavaju put do kupaca. Potrošači su ih tek sada prepoznali, iako se proizvodnjom pršuta bave godinama.  Ankete, iznosi, potvrđuju da su kupci za certificirani pršut pripravni platiti i do 30 posto skuplju cijenu.      

Nedavno je osnovan i Klaster hrvatski pršut u kojemu su snage uz dalmatinske pršutare još udružili proizvođači istarskog, krčkog i drniškog pršuta. Istarski pršutari za svoj proizvod  očekuju certifikat na razini EU uskoro, najkasnije do Uskrsa. Ne vjeruju da će slovenska prosvjedna nota otegnuti proceduru, a što Slovenci konkretno prigovaraju istarskom pršutu nije poznato ni Ministarstvu poljoprivrede gdje se nadaju da će valjda ovih dana od Europske komisije konačno dobiti detalje o primjedbama iz dežele. Za dalmatinski pršut dokumentacija i zahtjev za zaštitu u EU okvirma tek je poslana u Bruxelles. Hrvatska u legalnoj proizvodnji, procjenjuje se, proizvede godišnje 250 do 300 tisuća pršuta.