Dodjelom odličja za doprinos znanosti “Ruđer Bošković” profesoru Mirjanu Damaškom i svečanom sjednicom na kojoj su bili predsjednik države Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu obilježio je 230. godišnjicu rada. Tom je prilikom prvi put javnosti prezentiran nacrt nacionalne strategije i akcijskog plana djelovanja za predstojeći proces osuvremenjivanja hrvatskog pravnog obrazovanja koji bi do 2010. trebao rezultirati nizom promjena, počevši od zapošljavanja dovoljnog broja kvalificiranog nastavnog osoblja, smanjenja upisnih kvota i poboljšanja kvalitete prijemnih ispita, uvođenja realne cijene studija uz osiguranje povoljnih kredita, smanjenja nastavnog opterećenja studenata, modernizacije sustava ispitivanja i ocjenjivanja te povećanja pokretljivosti studenata i nastavnog osoblja. Iako slijedi javna rasprava, tim su dokumentom udareni temelji modernizaciji pravnog studija u Hrvatskoj u implementaciji bolonjskog procesa. Nastao je u suradnji četiriju hrvatskih pravnih fakulteta (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb) s Ministarstvom pravosuđa i Ministarstvom znanosti, koji su odredili kao tri strateška cilja povećanje kvalitete i efektivnosti pravnog obrazovanja, stvaranje otvorenog i privlačnog okruženja za studiranje prava te korištenje sredstva za pravno obrazovanje i istraživanje na najbolji mogući način. Akcijski plan identificira ukupno 16 podciljeva, definira paket kratkoročnih i dugoročnih aktivnosti te indikatore za mjerenje uspješnosti provedbe. Pritom je nemali broj zapreka koje stoje na putu modernizacije hrvatskog pravnog obrazovanja. Među ključnima se navodi nepovoljan odnos broja nastavnika i studenta: na Pravnom fakultetu u Zagrebu taj omjer je 1:87. Iako je na drugim fakultetima povoljniji, ipak je još ispod zahtjeva “bolonje”. Nedostatan je i prostor za izvođenje nastave u Osijeku, Splitu i Zagrebu, a uz nerazvijen sustav financiranja studenata i loš sustav upravljanja fakultetima problematizira se i probijanje upisnih kvota zbog privilegiranih
upisa.