Piše: Marko Škreb, PBZ

Proteklog je tjedna američki Senat potvrdio imenovanje novog guvernera središnje banke SAD-a, kolokvijalno zvanog Fed. Na stotu godišnjicu osnutka Fed-a, tu će instituciju iduće četiri godine prvi puta voditi žena, Janet L. Yellen. Već je i to samo po sebi značajna stvar koja zaslužuje pažnju. No mnogo značajnije za američku, svjetsku pa i našu ekonomsku budućnost jest kakve će mjere nova predsjednica Fed-a vući.

Janet Yellet ima besprijekornu profesionalnu karijeru koja uključuje i akademski dio i praktično vođenje ekonomske politike. Nakon doktorata na prestižnom sveučilištu Yale, predavala je na Harvardu, London School of Economics i University of California at Berkeley (gdje je profesor emeritus). Rukovodila je Fed-om u San Franciscu, bila je glavni ekonomski savjetnik predsjednika Billa Clintona, a od 2010. godine je zamjenica Bena Bernankea, guvernera središnje banke s mandatom do 31. siječnja 2014. godine. Zanimljiv je i podatak iz njene biografije da je udana za slavnog ekonomista George Akerloffa, dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju. S obzirom na izazove s kojima će se suočiti u svojem mandatu, nema sumnje da će joj trebati i teoretsko znanje, ali i golemo iskustvo koje je stekla tokom svojeg rada, kao i besprijekoran osjećaj za donošenje važnih odluka.

Podsjetimo, njenog je prethodnika Bena Bernankea već u drugoj godini njegova prvog mandata (2007. godine) zatekla najveća kriza u novijoj povijesti. Kao stručnjak za ekonomsku depresiju (doktorirao je na toj temi i detaljno proučavao veliku ekonomsku krizu 1929.-'33.) reagirao je vrlo ekspanzivnom monetarnom politikom. Prvo naglim spuštanjem kamatnih stopa, a zatim politikom tzv. količinskog otpuštanja (pojednostavljeno kupovanjem vrijednosnih papira od banaka te time emisijom novca). Ona je pak rezultirala time da je bilanca središnje banke SAD-a učetverostručena od početka krize (kroz tri ciklusa tzv. količinskog otpuštanja), a kamatne su stope po kojima banke mogu
posuđivati novac de facto na nuli i to od prosinca 2008. (tzv. ciljana kamatna stopa je u rasponu od 0-0,25%). Iako je guverner Bernanke rekao da će kamatne stope ostati na rekordno niskim razinama još neko vrijeme (takva najava predstavlja relativnu novinu u središnjem bankarstvu te je zovemo "forward guidance"), i to barem tijekom 2014. i vjerojatno 2015. godine, jasno je da tako ekstremno ekspanzivna monetarna politika jednom mora doći svom kraju.

Stoga je glavno pitanje koje zaokuplja ekonomske stručnjake koji će biti učinak već najavljenog tzv. taperinga. Tapering je engleska riječ, bez adekvatnog prijevoda kojom se označava dinamika kojom središnja banka SAD-a namjerava smanjivati otkup vrijednosnih papira od banaka. Dakle govorimo o tempu kojim će se smanjivati ekspanzivnost monetarne politike. Ono što je za sada najavljeno jest da će to biti vrlo postupno pa se očekuje da bi tokom 2014. Fed sadašnjih 85 mlrd dolara mjesečnih otkupa postupno smanjivao za po 10 mlrd. Ovisno o ekonomskim parametrima ta bi se politika mogla okončati u idućih godinu i pol.

Kamatne bi stope, kao što je već rečeno, trebale ostati rekordno niske. No, tržišta obično politike najavljene unaprijed odmah ugrađuju u cijene. Zato je već sama najava promjene količine otkupa vrijednosnih papira u govoru Bena Bernankea u svibnju 2013. pred američkim kongresom idućih nekoliko mjeseci izazvala burnu reakciju na svjetskim tržištima. Posebno su se nakon toga uznemirila tržišta u nastajanju gdje je došlo do pada vrijednosti njihovih valuta,
gubitka međunarodnih pričuva (zbog deviznih intervencija) i značajnog pada burzovnih indeksa.

Naročito su bile pogođene zemlje kao što su JAR, Indija, Brazil, Indonezija, Turska itd. Valja dodati da kod dijela tih zemalja povećani troškovi zaduživanja (dakle viša rizičnost) svoje uzroke imaju i u domaćim čimbenicima, od političke nestabilnosti do ekonomskih problema. No politika najavljenog taperinga je na to sigurno dodatno utjecala.

U okruženju kada se domaće gospodarstvo ubrzano razvija (nove prognoze govore da bi SAD mogle rasti 3,5% ove godine), a svijet strepi od mogućih posljedica promjena novčane politike, Janet Yellen će prvog veljače preuzeti kormilo Fed-a. Iako poznata kao pristalica meke novčane politike (u tradicionalnoj podjeli na "golube" i "jastrebove", ona je definitivno okarakterizirana kao golubica) te se očekuje nastavak dosadašnje politike, izazovi
pred njom bit će ozbiljni. Kao stručnjak za nezaposlenost, vjeruje se da će više težišta staviti na to pitanje nego na rizike inflacije ili financijske nestabilnosti zbog rekordno ekspanzivne novčane politike u proteklih šest godina. Valja podsjetiti da Fed, za razliku od većine suvremenih središnjih banaka ima kao svoje ciljeve maksimalnu zaposlenost, stabilnost cijena i umjerene dugoročne kamatne stope. Europska središnja banka kao i naš HNB imaju kao primarni cilj samo održanje stabilnosti cijena. Stručnjaci naglašavaju da će posebno teško biti pitanje adekvatne komunikacije s tržištima.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Kako komunicirati politiku da se potiče rast, bez da dođe do pregrijavanja ekonomije i porasta inflacije odnosno financijske nestabilnosti1? Kako da tržišta razumiju nastavak s politikom taperinga (dakle postupno zatezanje politike) bez da se to odmah odrazi jačanjem američkog dolara i porastom kamatnih stopa (koje bi mogle negativno djelovati na budući rast)? I sve to u relativno nepoznatom financijskom okruženju. Nemojmo zaboraviti da su količine novca koje su "štampane" u krizi dosad nezabilježene u povijesti i ne postoji nikakvo historijsko iskustvo koje su posljedice tako ekspanzivne politike i kako iz nje izaći s minimalnim troškovima. Neki autori sadašnji rast burzovnih indeksa u
uvjetima umjerenog rasta gospodarstva i ekspanzivne monetarne politike već smatraju novim balonima. A ekonomske štete od pucanja balona dobro smo upoznali tijekom protekle krize.

A kakve to veze ima s našim gospodarstvom? Reakcija svjetskih tržišta na najavljeni tapering prošlog ljeta pokazuje kako već same najave mjera Fed-a mogu vrlo brzo imati negativne posljedice za tržišta u nastajanju. Stoga postoji rizik da bi jaka reakcija svjetskih tržišta mogla dovesti do brzog rasta kamatnih stopa u svijetu, a time bi i troškovi servisiranja našeg i javnog i ukupnog vanjskog duga mogli značajno porasti. A značajniji bi rast kamatnih stopa mogao imati vrlo negativne posljedice po naše gospodarstvo kroz više transmisijskih kanala. No, Fed je očito najavio oprez u svojoj budućoj politici. Isto tako, u okolnostima relativno velike neizvjesnosti, predviđanja reakcija tržišta su nezahvalna. Stoga je teško precizno odgovoriti na pitanje kakav će utjecaj imati imenovanje Janet Yellen na čelo Fed-a na hrvatsko gospodarstvo. Ali s obzirom na veličinu problema s kojima se suočavamo u vlastitom dvorištu, te s obzirom na njene najavljene politike, s relativno velikom vjerojatnošću možemo reći da će barem u 2014 taj utjecaj biti mali. Stoga nam ostaje čestitati profesorici Yellen na imenovanju i zaželjeti joj puno uspjeha u radu, ne samo kurtoazno nego i zbog nas. A nama da se što prije još više okrenemo vlastitim ekonomskim problemima.