Godinama su hrvatske željezare medijsku pažnju plijenile neuspjelim državnim intervencijama i privatizacijama, gubitkom tržišta, prijetnjama stečaja, otvaranjem stečaja, a bile su i osjetljiva točka u pregovorima s EU. No, prošle godine obje željezare, splitska i sisačka, počele su davati znakove ponovnog oživljavanja.

Daleko je to još od nekadašnjih razina i kapaciteta, no i u Sisku i u Kaštelima novi vlasnici daju nadu za ponovni povratak na tržište. Splitskoj željezari, sada Adria čeliku, upravo je jučer, kaže nam član uprave Maksym Semeniak, bila godišnjica od stvarnog početka proizvodnje. Željezaru je kroz stečaj 2012. preuzeo CIOS Petra Pripuza, koji je potom uveo njemačkog partnera, tvrtku Techcom, a ljetos mu i potpuno prepustio vlasništvo nad Adria čelikom. "Lani je proizvedeno 70 tisuća čeličnih greda i oko 50 tisuća tona betonskog rebrastog čelika. Najvećim dijelom radilo se za izvoz, a kupci su bili iz Turske, Egipta i Alžira, dok se oko 15 posto plasiralo na domaćem tržištu" ističe Semeniak.

Odmah dodaje i da je to tek trećina kapaciteta željezare, koje se u 2014. planira aktivirati do maksimuma. Uglavnom se računa na inozemna tržišta, za koja već imaju ugovorene poslove, no Semeniak ne skriva nezadovoljstvo što se i u malo državnih građevinskih projekata koje se provodi čelični proizvodi nabavljaju iz Turske ili Španjolske. Kupce u Hrvatskoj zasad Adria čelik ima, naime, samo kod privatnih građevinskih tvrtki. U obnovu pogona i posebno u ugradnju filtera i zaštitu okoliša uloženo je oko 15 milijuna eura, a Semeniak kaže da je plan svake godine uložiti još 5 milijuna eura u dizanje kvalitete proizvodnje. Što se zaposlenih tiče, od njih 60-ak nakon stečaja sada je broj povećan na 308, no ove će godine plan je da ih u Adria čeliku ostane 260. No, ostalima neće biti podijeljeni otkazi, nego će izdvojiti određeni tehnološki dio u drugu tvrtku-kćer, s kojom će nastaviti raditi.

U sisačkoj željezari koju je na koncu preuzeo talijanski Danieli uloženo je oko 25 milijuna eura u modernizaciju zadržanih postrojenja, zahvaljujući kojima se od nekadašnje proizvodnje bešavnih cijevi prešlo na proizvodnju specijaliziranih poluproizvoda za auto industriju. Trenutno se proizvodnja odvija samo u noćnoj smjeni, radi nižih troškova, a zaposleno je 175 radnika. No, Andrea Landini, predsjednik uprave ABS Sisak, najavljuje kako dizanjem kvalitete proizvodnje u ovoj godini željezara u Sisku ima cilj povećati broj zaposlenih na 250, a mjesečnu proizvodnju na 27 tisuća tona. Tvrtka izvozi inače najviše u Italiju, te Njemačku i Španjolsku, a plan je proširiti plasman i u Istočnu Europu, SAD, Indiju i Saudijsku Arabiju.

Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore ocjenjuje kako će s oporavkom europskog i svjetskog gospodarstva, koju već prati i povećana potražnja za čelikom, hrvatski metalurški proizvodi sigurno naći put na globalnom tržištu. Zadnjih desetak godina su željezare i metalurška postrojenja preseljena na Daleki Istok, no u Europi se na koncu zadržala proizvodnja visokolegiranih vrsta čelika. "U Europi je još uvijek smanjena potražnja za čelikom u odnosu na ostatak svijeta, no veći oporavak potražnje očekuje se u 2014.", poručuje Zoja Crnečki.