Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

EU će ove godine obilježiti izbori i bankovna unija

Autor: Poslovni dnevnik
07. siječanj 2014. u 20:40
Podijeli članak —
Stav Njemačke je da se reforme neće provesti na dobrovoljnoj osnovi/FOTOLIA

Zasad se ne zna odakle će se namaknuti novac za poticanje reformi u pojedinim članicama, ali je sigurno da neće dolaziti iz EU proračuna.

Europska unija će i ove godine, u kojoj je čekaju izbori za Europski parlament i promjene na čelu ključnih institucija, borbu protiv krize temeljiti na dosadašnjem pristupu – inzistiranjem na provedbi teških reformi kako bi se povećala konkurentnost gospodarstva, što za mnoge zemlje članice znači nova odricanja u zamjenu za nesigurna obećanja o solidarnosti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zagovornici stroge politike štednje kako bi se uravnotežili državni proračuni i obuzdali javni dugovi ističu da je takva politika počela davati prve rezultate, ali da dužnička kriza u eurozoni još nije gotova. Kao primjer navode Irsku, koja je potkraj ove godine uspješno izišla iz programa financijske pomoći i od sada će se moći sama financirati na financijskim tržištima i Španjolsku, koja bi u siječnju 2014. trebala završiti program pomoći svom bankarskom sektoru. Naglašavaju i da se prvi znakovi oporavka pojavljuju čak i u Grčkoj.

Europska unija će i ove godine, u kojoj je čekaju izbori za Europski parlament i promjene na čelu ključnih institucija, borbu protiv krize temeljiti na dosadašnjem pristupu – inzistiranjem na provedbi teških reformi kako bi se povećala konkurentnost gospodarstva, što za mnoge zemlje članice znači nova odricanja u zamjenu za nesigurna obećanja o solidarnosti.

Zagovornici stroge politike štednje kako bi se uravnotežili državni proračuni i obuzdali javni dugovi ističu da je takva politika počela davati prve rezultate, ali da dužnička kriza u eurozoni još nije gotova. Kao primjer navode Irsku, koja je potkraj ove godine uspješno izišla iz programa financijske pomoći i od sada će se moći sama financirati na financijskim tržištima i Španjolsku, koja bi u siječnju 2014. trebala završiti program pomoći svom bankarskom sektoru. Naglašavaju i da se prvi znakovi oporavka pojavljuju čak i u Grčkoj.

Reforme i bankovna unija
Glavna zagovornica takvog pristupa, njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je potkraj prošle godine započela svoj treći kancelarski mandat, najavila je da će inzistirati na tome da nekonkurentne zemlje eurozone potpišu pravno obvezujuće ugovore kojima bi se obvezale da će provesti bolne strukturne reforme kako bi povećale svoju konkurentnost, a u zamjenu bi dobile financijske poticaje. To uvelike podsjeća na memorandume o razumijevanju, kakve su potpisivali Grčka i Portugal kojima su nametnute drastične mjere kako bi zauzvrat dobile financijsku pomoć. Italija, Španjolska i druge južne članice eurozone u tome vide još jedan pokušaj Njemačke da diktira ekonomsku politiku u eurozoni i stoga traže snažnije mehanizme solidarnosti kako bi dobile pomoć kojom bi potaknule rast i zapošljavanje. Zasad se ne zna odakle će se namaknuti novac za poticanje reformi, ali je sigurno da neće dolaziti iz europskog proračuna, niti iz kriznog fonda eurozone, jer će ti ugovorni aranžmani biti otvoreni i za zemlje članice koje nisu u eurozoni. Merkel je na prosinačkom summitu ostala usamljena u tom zahtjevu i stoga je konkretizacija tih planova odgođena za listopad ove godine, umjesto ranije predviđenog lipnja. Njemačka kancelarka je nakon summita priznala da je taj prijedlog naišao na veliki otpor, ali je dodala da su tijekom rasprave zemlje članice priznale da se provedba strukturnih reformi ne može temeljiti na dobrovoljnoj bazi te da ona neće odustati. 

Izbori za Europski parlament
Pitanja budućeg ustroja Europske unije mogla bi biti temom izbora za Europski parlament koji će se održati od 22. do 25. svibnja 2014. u 28 zemalja članica. U kampanjama na svim dosadašnjim europskim izborima uvijek su dominirale nacionalne teme, dok su europske jedva i spominjane. Sada bi se to možda moglo promjeniti jer će sve stranačke grupacije imati svoga kandidata za predsjednika Europske komisije i za očekivati je da će oni voditi transnacionalnu kampanju i iznositi svoje vizije funkcioniranja Europe. Očekuje se da će se izbori održati u atmosferi rastućeg euroskepticizma, termina koji obuhvaća široki spektar različitih i ideološki međusobno suprotnih stranaka i pokreta, koji se u manjoj ili većoj mjeri protivi ideji Europske unije.

Izbor novih čelnika Unije
Nakon europskih izbora, pred EU-om će biti izbor novih čelnika – predsjednika Europske komisije, predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku. Prema Lisabonskom ugovoru, Europsko vijeće, koje imenuje predsjednika Komisije, mora voditi računa o ishodu izbora za Europski parlament. Pri izboru čelnika europskih institucija vodi se računa i o ravnoteži između sjevernih i južnih, starih i novih članica kao i o stranačkoj pripadnosti kandidata. 

Autor: Poslovni dnevnik
07. siječanj 2014. u 20:40
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close