Taman kad je u proceduru krenula željno iščekivana liberalizacija ulaganja za domaće mirovinske fondove, stiže novi šok iz Vladine radionice.

Ministar Slavko Linić najavio je da ozbiljno razmatra zamrzavanje pitanje uplata u drugi mirovinski stup u novogodišnjem intervjuu Slobodnoj Dalmaciji."Ako štednjom preko navedenih reformi i gospodarskim rastom ne postignemo potrebno stabiliziranje držasvnih financija, ozbiljno ćemo razmotriti zamrzavanje uplata u drugi mirovinski stup, barem na privremenoj razini", uzvratio je ministar Linić na pitanje što ako Europska komisija ne prihvati Vladin plan ušteda. A (barem) tri milijarde kuna manji deficit Vlada planira nastavkom reformi u zdravstvu, obrazovanju i socijali, uz rezanje broja zaposlenih u javnoj upravi zbog umirovljenja te rast zasnovan na ulaganjima u 2014.

Prije nego udari mirovince koji upravljaju sa 58 mlrd. kuna od kojih je više od 70 posto u državnim obveznicama, u Vladi očekuju njihovu kooperativnost u državnim investicijskim projektima."Društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima morala bi se aktivnije uključiti u sudjelovanje u nekim energetskim projektima, poput izgradnje termoelektrana. I to ne na način da daju kredite nego da svojim ogromnim kapitalom kojim upravljaju sudjeluju u osnivanju konzorcija koji bi investirao", rekao je Linić. Dodao je da "ne bude li s njihove strane dovoljno volje za takve investicije što bi utjecalo na rast gospodarstva, a državne financije budu ugrožene, tada ćemo na stol morati staviti i uplate u drugi mirovinski stup".

U krugovima fondova službenog komentara nema, a neslužbeno naši sugovornici kažu da Linićeva izjava ima prizvuk ucjene. Na 60-ak milijardi kuna 'oko je bacila' i Vlada Ive Sanadera, no za razliku od dugih zemalja u Hrvatskoj je ona izričita osobna imovina osiguranika pa je pravno teško provesti nacionalizaciju. Alternativno rješenje bilo bi zamrznuti uplate u što bi po procjenama državi donijelo godišnje 4,5 milijarde kuna, a politički je bezbolnije rješenje za reformama nesklonu vlast. Mirovinci stoga imaju sve više razloga za brigu, posebno jer će po računici Bruxellesa deficit ove godine iznositi 6,4 posto BDP-a, a ne Vladinih 5,5 posto. To znači da će svođenje deficita na 4,6 posto BDP-a neće zahtijevati tri već orijaških šest milijardi kuna ušteda.