Odlukom ministra znanosti obrazovanja i sporta, stožernom projektu IRB-a 'Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu' (O-ZIP), vrijednom 60 milijuna eura, osigurana je financijska pomoć za pripremu projektne dokumentacije kroz Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STP II). Sredstva će se koristi za pripremu konačne dokumentacije, izradu studije izvedivosti te analize koristi i troškova s ciljem finalizacije projektnog prijedloga i njegove konačne evaluacije u Bruxellesu.

U listopadu 2011. godine Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta (MZOS) raspisalo je javni poziv za dostavu projektnih prijedloga čija bi se provedba financirala iz Europskog fonda za regionalni razvoj 2014. – 2020. (ERDF), u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2014. – 2020.

Od 2011. godine do danas su provedena četiri roka za dostavu projektnih prijedloga, a nakon drugog poziva, u prosincu 2012. Godine, Ruđerov projekt uvršten je na indikativnu listu infrastrukturnih projekata. Do danas je MZOS prihvatio ukupno 13 prijava za svoju indikativnu listu infrastrukturnih projekata.

Kako bi projekti iz znanstvene infrastrukture bili spremni za implementaciju kroz Fond, MZOS je za dio projekta sa zalihe infrastrukturnih projekata osigurao pomoć za pripremu projekte dokumentacije kroz STP II u ukupnom iznosu od 4,6 milijuna eura. Svi projekti s indikativne liste prošli su evaluaciju znanstvene vrijednosti projekta za Republiku Hrvatsku od strane Ocjenjivačkog odbora kojeg je imenovao MZOS odlukom ministra od 10. srpnja 2013.

Finalizacija O-ZIP projekta za Bruxelles

Sredstva će se u sklopu O-ZIP-a iskoristi za raspis i provedbu urbanističko-arhitektonskog natječaja temeljem kojeg bi dobili kvalitetno idejno rješenje prostornog programa za nove zgrade u sklopu kompleksa IRB-a, zatim za izradu koncepta prostornog razvoja i razmještaja znanstveno istraživačkih sadržaja unutar cjelokupnog kompleksa IRB-a radi maksimalne optimizacije kako postojećih tako i planiranih resursa, konzultantske usluge za izradu studije izvedivosti te analize koristi i troškova i ostale aktivnosti.

„Sljedeći korak uključuje raspisivanje natječaja za pojedine faze projekta u suradnji s MZOS-om te angažman konzultanata. Institut je proveo sve potrebne pripreme i spreman je raspis urbanističko-arhitektonskog natječaja krajem siječnja 2014. godine. Ideja je da do kraja 2014. godine imamo gotovu studiju izvedivosti te analizu koristi i troškova kako bi mogli finalizirati cjeloviti projektni prijedlog koji se onda šalje u Bruxelles na evaluaciju.“ – objašnjava dr. sc. Ivanka Jerić,  predsjednica Povjerenstva za strukturne fondove na IRB-u.

Fokus na 'pametnoj' specijalizaciji i snažnijoj interakciji s gospodarstvom

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Primarni cilj O-ZIP-a je poboljšanje dijelova IRB-a s najvećim komercijalnim potencijalom i dokazanom izvrsnošću u pribavljanju europskih i primijenjenih projekata. Fokus projekta će biti u sinergiji sa strategijom 'pametne specijalizacije', odnosno na takozvane 'Key Enabling Technolgies' (KET) u kojima je IRB ili najbolji ili među najboljim u Hrvatskoj i široj regiji, a to su: biotehnologija: crvena i plava, napredni materijali i proizvodne tehnologije: detektori i senzori, optoelektronika, radijacijske tehnolgije, ICT : eScience, fotonika, zdravlje: dijagnostičke i terapijske metode.

Ovim fokusom će i IRB i Hrvatska biti bolje usklađeni s prioritetima EU, kao što su pametan razvoj, održiv razvoj i uključujući razvoj. Također, iznimno će se povećati naš potencijal za aktivno sudjelovanje u Horizon 2020 programima.

Ključna komponenta O-ZIP-a će biti i snažnija interakcija s hrvatskim i europskim gospodarstvom. O-ZIP će navedene ciljeve ostvariti pažljivim ulaganjem u cijelu IRB infrastrukturu i kapitalnu opremu, te brojnim promjenama u načinu rada IRB-a kroz novi statut i nove pravilnike koji dati naglasak na izvrsnost, maksimalnu otvorenost kako postojećih tako budućih instrumenata, na važnost komercijalizacije, te na fleksibilnost i mobilnost znanstvenika.

„Dugoročni cilj O-ZIP-a je, uz omogućavanje da IRB postane EU centar za izvrsnost, i stvaranje podloge u Hrvatskoj za značajno jačanje gospodarstva temeljenog na inovativnosti i tehnologiji. Upravo je IRB svojom izvrsnošću, veličinom i multidisciplinarnošću idealna institucija za ovakav dalekosežni iskorak.“ – pojašnjava ravnatelj IRB-a dr. Tome Antičić.

Važno je naglasiti da je O-ZIP projekt strukturiran tako da nema preklapanja u opremi i u fokusu s drugim strukturnih projekatima na kojima IRB sudjeluje, kao što je C2AMN projekt u suradnji sa Zagrebačkim sveučilištem i Institutom za fiziku ili HR-ZOO koji vodi SRCE.

„Uz izuzetno pozitivno mišljenje koje je projektni prijedlog, točnije, studija pred-izvodljivosti dobila od stručnjaka JASPERS-a, posebno u dokumentu koji se odnosi na opravdanost ulaganja, usklađenost s 'Key enabling technologies' (KET), ljudske resurse, znanstvenu izvrsnost te doprinos razvoju gospodarstva RH, ovom odlukom IRB je dobio vrijedan instrument pomoći za kvalitetnu pripremu projekta za konačnu evaluaciju u Bruxellesu“ – zaključio je u priopćenju ravnatelj Antičić.

Uz projekt Instituta Ruđer Bošković OZIP, pozitivno su ocijenjena još tri projektna prijedloga kojima će biti dodijeljena pomoć za pripremu dokumentacije: 'Centar kompetencije u translacijskoj medicini Srebrnjak' (Dječja bolnica Srebrnjak), 'Centar za napredne laserske tehnike' (Institut za fiziku) te 'Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak HR-ZOO' (Sveučilišni računski centar – SRCE Sveučilišta u Zagrebu).

KORISNE POVEZNICE:

http://www.irb.hr/Novosti/Stozerni-projekt-IRB-a-na-indikativnoj-listi-infrastrukturnih-projekata-MZOS-a
http://www.irb.hr/Novosti/IRB-na-MIPRO-2013-predstavlja-infrastrukturne-projekte-vrijedne-preko-100-milijuna-eura
http://www.irb.hr/Novosti/IRB-vodeci-u-povlacenju-sredstava-iz-EU-projekata2 

O JASPERS instrumentu:

JASPERS je partnerstvo Europske komisije (Glavna uprava za regionalnu politiku), Europske investicijske banke (EIB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW).  Riječ je o instrumentu tehničke pomoći za dvanaest država članica EU-a koje su pristupile EU-u 2004. i 2007. Njime se dotičnim državama članicama pruža potrebna potpora za izradu visokokvalitetnih velikih projekata koji će se sufinancirati iz fondova EU-a.

Instrumentom JASPERS dotičnim državama članicama EU-a nudi se neovisno savjetovanje kako bi im se omogućila bolja priprema velikih infrastrukturnih projekata.

Njime se može pružiti pomoć u svim fazama projekta – od početnog osmišljavanja projekta do odluke o dodjeli pomoći EU-a u obliku bespovratnih sredstava. U nekim slučajevima savjetovanje se može pružati sve do početka gradnje.

Savjetovanje u okviru instrumenta JASPERS može uključivati:   

1. pripremu projekta (npr. analiza troškova i koristi, financijska analiza, pitanja zaštite okoliša, planiranje nabave)

2. pregled dokumentacije (npr. studije izvedivosti, prijava za dodjelu bespovratnih sredstava itd.)

3. savjetovanje povezano s poštivanjem prava EU-a (zaštita okoliša, tržišno natjecanje itd.)

Iskustvo je jasno pokazalo da su projekti koji su primali pomoć u okviru instrumenta JASPERS znatno brže odobreni od onih koji nisu primali pomoć.

JASPERS je namijenjen velikim infrastrukturnim projektima koji primaju sredstva fondova EU-a u iznosu većem od 50 milijuna EUR – npr. projekti povezani s cestama, željeznicom, vodom, otpadom, energijom i gradskim prijevozom. U manjim zemljama u kojima nema mnogo projekata tolikog opsega JASPERS je namijenjen najvećim projektima.