Petu godinu recesije Hrvatska će zaključiti padom BDP-a od 0,8 posto, čime će kumulativni pad od početka krize dosegnuti oko 13 posto. No, i dogodine nam slijedi tek blagi oporavak. Predviđanja su to središnje banke na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem, u kojima se za iduću godinu očekuje tek simboličnih 0,7 posto rasta BDP-a, i to uz napomenu kako u projekcijama prevladavaju negativni rizici. Oni su prije svega povezani s realizacijom investicijskih projekata, načinom fiskalne prilagodbe, ali i kretanjem premija rizika na međunarodnim tržištima. U HNB-u napominju i da su svoju projekciju radili prije izvješća Europske komisije o proceduri za prekomjerni deficit i zahtjevima fiskalne prilagodbe.

“Korekcija državnih financija vjerojatno će dovesti do nešto lošijih gospodarskih rezultata u kratkom roku, ali je nužna kako bi se zaustavila neodrživa putanja javnog duga rezultata”, ističu u HNB-u.

S obzirom na nedavno dolarsko zaduženje države (koje će se većim dijelom koristiti za financijske potrebe države u 2014.) javni bi dug na kraju ove godine mogao dosegnuti 213,2 milijarde kuna ili čak 64,1 posto BDP-a, dok će se 2014. popeti na gotovo 67 posto BDP-a.

U odnosu na srpanjske prognoze, HNB je znatno korigirao i razinu ovogodišnjeg deficita (prema ESA 95) koju sada procjenjuje na 5,9 posto BDP-a (u srpnju na 4,8 posto). To je više i od procjene iz izvješća EK iz studenoga i sugerira jaču potrebu prilagodbe koju su iz EK utvrdili na 4,6 posto BDP-a.

Kako će fiskalna prilagodba utjecati na rast, guverner Vujčić ne želi prejudicirati napominjući kako nije poznata dinamika i struktura te prilagodbe. Vujčić je ponovio stav HNB-a da prilagodba naglašenije treba biti na rashodnoj strani proračuna, kao i da strukturne reforme treba ubrzati.

Blagi rast gospodarske aktivnosti u idućoj godini trebao bi doći prije svega od rasta izvoza i investicija, a očekuje se da će lagani vjetar u leđa biti i oporavak u okruženju. U HNB-u su, međutim, oko investicija i iduće godine znatno umjerenijih očekivanja nego Vlada; računaju da bi mogle porasti 3,5 posto.

Istodobno, od državne i osobne potrošnje zasad se ne očekuje doprinos rastu BDP-a u 2014. Iako dogodine u HNB-u računaju na blagi rast broja zaposlenih, za realne raspoložive dohotke, odnosno plaće očekuje se još jedna godina pada.

Središnja banka i dogodine će voditi monetarnu politiku koja će rezultirati visokom kunskom likvidnošću sustava, no ni za 2014. u HNB-u ne očekuju značajnije ubrzanje kreditne aktivnosti banaka. Rast plasmana banaka privatnom sektoru iduće bi se godine, kažu, mogao kretati oko jedan posto, pri čemu se očekuje da će plasmani poduzećima porasti oko dva posto, dok se kod kućanstava i u 2014. očekuje pad, i to za 0,9 posto.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?