Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi ocijenio je da je kompromisni prijedlog o bankovnoj uniji, koji bi EU trebao finalizirati ovaj tjedan, presložen i da bi novi sustav mogao biti "jedinstven samo imenom", prenose europski mediji.

Govoreći pred Odborom za ekonomska i monetarna pitanja Europskog parlamenta u ponedjeljak, Draghi je upozorio da bi jedinstveni sustav za sanaciju i likvidaciju banaka mogao bi "jedinstven samo imenom." "Bojim se da bi proces donošenja odluka mogao biti previše složen i da financijska rješenja neće biti adekvatna", rekao je.

Njemačka se snažno protivila glavnim elementima predložene reforme pa je dogovoreno kompromisno rješenje po kojem će odluke o sanaciji ili likvidaciji banaka donositi poseban odbor, novo europsko tijelo koje će činiti predstavnici nacionalnih vlasti i europskih institucija, a Europska komisija moći će samo prihvatiti ili odbaciti prijedlog odbora. U spornim slučajevima odluka će biti prebačena na Vijeće EU-a odnosno ministre financija svih 28 članica EU-a.

Berlin je pristao na uspostavu zajedničkog fonda za sanaciju banaka, koji će financirati sam bankovni sektor, ali će njegova sredstva biti ograničena na otprilike 60 milijardi eura, a podjela troškova uvest će se postupno, kroz deset godina. To će se regulirati novim međuvladinim sporazumom.

Još nije, međutim, jasno što bi se dogodilo u slučaju da zajednički fond ne bude dovoljan. Njemačka se protivi da se tada koristi Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), stalni krizni fond eurozone vrijedan 500 milijardi eura. Europsko spašavanje španjolskih banaka stajalo je, primjerice, 40 milijardi eura, grčkih 40 milijardi, a irske banke Anglo Irish gotovo 30 milijardi.

Draghi je kazao da će odluku o likvidaciji banke trebati donijeti brzo ako Europska središnja banka ocijeni da to treba učiniti. "Svi znaju da takve odluke treba donijeti odmah… ne mogu stotine ljudi raspravljati o tome je li banka održiva ili ne", kazao je, prenosi EUobserver.

Istaknuo je također da bi se Europski stabilizacijski mehanizam trebalo koristiti za izravnu dokapitalizaciju banaka bude li to potrebno.

Jedinstveni okvir za sanaciju i likvidaciju banaka drugi je stup bankovne unije, najambicioznijeg projekta EU-a od izbijanja dužničke krize koji bi trebao osigurati financijsku stabilnost i troškove propasti banaka svesti na najmanju moguću mjeru. Zaživjeti bi trebao 1. siječnja 2015. Prvi stup bankovne unije, jedinstveni nadzor banaka pod okriljem Europske središnje banke (ECB), postat će operativan u studenome 2014.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Pregovarači europskih institucija postigli su prošli tjedan dogovor o direktivi o spašavanju i sanaciji banaka, prema kojoj će troškove sanacija banaka u poteškoćama snositi u prvom redu njihovi dioničari i vjerovnici (tzv. bail-in), a ne porezni obveznici (tzv. bail-out).

Direktiva će se primjenjivati u svih 28 članica EU-a, a predviđa da su bankovni polozi osigurani do iznosa od 100.000 eura, dok će se veći iznosi također moći koristiti za spašavanje banaka, ali tek nakon što se iscrpe sve druge mogućnosti. To će se početi primjenjivati od početka 2016.

Treći stup bankovne unije trebao bi biti zajednički sustav za osiguranje štednih pologa, no od toga se za sada odustalo. Izvješće o mogućim opcijama Komisija će objaviti 2014. godine.

Europski povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier rekao je za Reuters da je to po njegovu mišljenju neizvedivo. Umjesto toga, uspostavit će se sustav koji će koordinirati nacionalne sheme za osiguranje štednih pologa, kazao je.

Europska komisija predložila je u srpnju 2010. da se poboljšaju postojeća pravila na tom području. Komisija smatra da je prag od 100.000 eura za osigurane štedne pologe primjeren, ali predlaže njihove brže isplate, s 20 na 7 radnih dana, sigurnije financiranje i bolje informiranje štedišta.

Komisija predlaže da nacionalne sheme za osiguranje štednih pologa kroz deset godina od banaka prikupe najmanje jedan posto od iznosa osiguranih štednih pologa. U slučaju da to ne bude dovoljno, predviđa se mogućnost uvođenja novih nameta na banke te na kraju alternativni izvori financiranja poput zajmova od javnih ili privatnih trećih strana.

Predviđa se i mogućnost da do 2020. nacionalni sustavi u određenoj mjeri i na dobrovoljnoj osnovi međusobno posuđuju novac. Banke koje riskantnije posluju plaćale bi veće doprinose u nacionalni fond.

Europski parlament i države članice EU-a u posljednjim su fazama pregovora o tom prijedlogu zakona koji bi trebao biti formalno usvojen početkom 2014. godine.