Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od siječnja do kraja studenoga odobrila je oko 6,3 milijardi kuna kredita, što je oko 20 posto manje nego u istom razdoblju 2012., koja je bila rekordna godina s iznosom od 10,2 milijarde. Razlog su tome manja potražnja gospodarstvenika za obrtnim sredstvima te velik broj predstečajnih nagodbi, smatra predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.

Važnim ocjenjuje podatak da je HBOR u prvih jedanaest mjeseci ove godine povećao udio kredita za investicije, sa 48 posto prošle godine na 61 posto. Time smo blizu udjela koji smo za praćenje investicija imali i prije krize, istaknuo je. Najveći interes ove godine bilježe kod malih i srednjih poduzetnika, s iznosom većim od tri milijarde kuna, a većina tih zahtjeva je bila za manje investicije. Poduzetnici idu opreznije prema investicijama, uglavnom investiraju u strojeve i opremu, a rijetko se ide u gradnju novih pogona, objašnjava predsjednik Uprave HBOR-a. Najveći je interes bio za programe namijenjene otvaranju poduzeća, pronalazače, žene poduzetnice, zaštitu okoliša i turizam.

Kovačev je najavio uvođenje CIP programa, programa za osiguranje mikrokredita (obrtnicima i mikropoduzetnicima), gdje će HBOR s bankama dijeliti rizik, a neće biti potrebno zalaganje nekretnina, već će biti dovoljna mjenica i zalog. HBOR je odlučio još šest mjeseci zadržati snižene kamatne stope (za jedan postotni bod) za kredite odobrene za investicije u industriju, odnosno proizvodnju, poljoprivredu, turizam i zaštitu okoliša.