Iako je početak prošlog tjedna na domaćem deviznom tržištu protekao mirno i bez većeg trgovanja i promjena tečaja, u nastavku trgovanja pojačani su aprecijacijski pritisci na domaću valutu. Prošli utorak prošao je u znaku novčanih transakcija vezanih za preuzimanje Plive, koje su provedene bez većih oscilacija tečaja i kamata. Tečaj se kretao u rasponu 7,38 – 7,41 kunu za euro, a drugi dio prošlog tjedna obilježila je devizna intervencija HNB-a. Naime, radi zaustavljanja daljnjeg jačanja kune HNB je od poslovnih banaka prošli četvrtak otkupila 68,8 milijuna eura povećavši količinu kuna u optjecaju. Intervenciji je prethodio nagli pad tečaja na razinu od 7,355 kuna. Nakon intervencije kuna je blago oslabila, odnosno euro je ojačao na oko 7,37 kuna. Kraj prošlog tjedna donio je nastavak aprecijacijskih pritisaka na kunu, što je ukazivalo da je devizna intervencija na tržištu samo privremeno utjecala na tečaj. Na samom kraju prošlotjednog trgovanja tečaj je pao na razinu od 7,36 kuna, što je bila razina blizu koje je dan prije HNB reagirala deviznom intervencijom. Početak ovoga tjedna protekao je u daljnjem padu tečaja, na što su utjecali jaki aprecijacijski pritisci na kunu. Trgovanje je počelo na razinama oko 7,36 kuna, ali je u nastavku trgovanja tečaj padao i prema 7,35 kuna za jedan euro. Zbog blagdana obujam trgovanja bio je malen, a oscilacije tečaja neznatne. Srednji tečaj HNB-a također je posljednjih tjedan dana bilježio silazno kretanje. Naime, srednji tečaj HNB-a od sredine listopada zadržavao se ispod 7,40 kuna za euro, a pred kraj prošlog tjedna pao je ispod 7,39 kuna. Prema kraju tjedna tečaj je pao na ispod 7,36 kuna, odnosno na najniže razine eura prema kuni još od sredine rujna. Dolar je tijekom većine prošlog tjedna na svjetskim deviznim tržištima deprecirao prema euru, koji je, nakon što je početkom prošlog tjedna vrijedio oko 1,2540 dolara, prema kraju tjedna porastao na iznad 1,2690 dolara. Na slabljenje dolara utjecala je i odluka Američke središnje banke (FED) o zadržavanju svoje kamatne stope na razini od 5,25 posto. Ta odluka donesena je prošlu srijedu, čime je prekonoćna kamatna stopa FED-a zadržana na najvišoj razini u preteklih pet i pol godina. Na slabljenje dolara utjecale su i objave nekih ekonomskih pokazatelja za SAD.

Primjerice, zabilježen je pad prosječne cijene novih domova za 11,2 posto u rujnu u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je najveći pad na godišnjoj razini još od 1970. godine. Takvo kretanje ukazuje da se na tržištu nekretnina ne poboljšava situacija, što ne doprinosi jačanju dolara. U prilog jačanju eura u odnosu na dolar išle su i špekulacije o mogućim daljnjim podizanjima kamatne stope u eurozoni iduće godine te objava podatka o rastu njemačkog indeksa povjerenja potrošača koji je u listopadu porastao na najvišu razinu u pet godina. Početkom ovoga tjedna nije bilo znatnijih promjena tečaja euro/dolar. Bio je prisutan lagani pritisak na jačanje dolara prema euru, a tečaj se zadržavao uglavnom u rasponu 1,2700 – 1,2730 dolara za euro. U utorak je dolar ipak zabilježio zamjetno slabljenje prema euru, nakon što je objavljeno da je povjerenje potrošača u SAD-u listopadu neočekivano sniženo. Tečaj euro/dolar porastao je na iznad 1,2740 dolara, gdje se zadržavao i idućih dana. Međutim, valutni stratezi iz Royal Bank of Scotland smatrali su da je na slabljenje dolara više utjecaja imala želja nekih tržišnih sudionika da prodaju dolare nego ozbiljnije razmatranje važnosti objavljenih podataka. U srijedu nisu zabilježene veće promjene dolara iako je objavljeno da je proizvodnja u SAD-u prošli mjesec bila u padu. Naime, tržište se više okrenulo očekivanjima današnjih objava podataka s američkog tržišta rada za koje se očekuje da bi mogli pokazati rast zaposlenih u listopadu. Prema podacima Bloomberga, očekuje se da bi broj novozaposlenih u SAD-u u listopadu trebao biti veći nego u rujnu te da bi stopa trebala ostati na 4,5 posto, odnosno na najnižoj razini u pet godina.

Kuna prema jenu ojačala 6,8 posto

U odnosu na isto vrijeme prošle godine tečaj eura prema kuni je za oko 0,25 posto niži. U promatranom vremenu kuna je ojačala i prema nekim drugim svjetskim valutama. Primjerice, prema slovenskom tolaru kuna je ojačala za oko 0,27 posto, švicarskom franku za oko 3 posto, a prema američkom dolaru za oko 5,2 posto. Od promatranih valuta kuna je najviše ojačala prema japanskom jenu, za oko 6,8 posto. Na jačanje kune prema jenu u proteklih godinu dana posredno je utjecalo jačanje eura prema jenu (za oko 7 posto), što se odrazilo i na odnos jena i kune.