Svojim bi klijentima u Hrvatskoj savjetovao da pričekaju s korištenjem bitcoina kaže Andrija Garofulić, direktor poreznog i poslovnog savjetovanja tvrtke Cinotti.

On je jedan od niza financijskih stručnjaka, koje smo kontaktirali istražujući što mišljenje HNB-a o bitcoinu, novoj sve popularnijoj virtualnoj pojavi, znači za obrte, tvrtke, udruge i druge poslovne subjekte. Stručnjaci upozoravaju da iako nema izravne formalne prepreke da poslovni subjekti u Hrvatskoj koriste bitcoin, oni koji se na to odluče, moraju biti spremni na niz računovodstvenih i poreznih iznenađenja. Sigurni mogu biti samo u jedno, kažu, da će i u poslovanju s bitcoinama morati platiti porez. Andrija Garofulić iz Cinottija kaže da savjetuje oprez jer najveća opasnost od korištenja bitcoina ne dolazi od zakona već od rizika gubitka vrijednosti."Kad imate uređenu valutu onda imate i mehanizme obrane", ističe Garofulić.

U četvrtak je Kina zabranila svojim bankama da trguju bitcoinima nakon čega je vrijednost bitcoina pala za trećinu sa 1063 na 700 dolara. Garofulić nastavlja da je problem i to što je riječ o toliko svježoj stvari da se mahom pojavljuju definicije koje opisuju što bitcoin nije, a ne i one što jest."U praksi to znači da bi svaka situacija oko knjiženja bitcoina bila različita i da bi morali tražiti tumačenja od institucija", navodi Garofulić.Kakav to rizik donosi pojasnila je Marijana Mešić, direktorica Finars rješenja koja podsjeća da u poreznim nadzorima ta tumačenja nisu pravno obvezujuća. Dodatno, u Hrvatskoj za razliku od Njemačke na istom mjestu vam pišu rješenja, procjenjuju i sude što dodatno povećava poslovni rizik.Mešić nastavlja da prema HNB-u, koji tvrdi da bitcoin nije valuta a ni e-novac, knjižiti ga ne bi mogli izravno kao novac. No, dodaje da bitcoin ipak ima obilježja sredstva plaćanja. S druge strane, potencijalno ga se može tretirati kao nematerijalnu imovinu.

No, ovdje ističe da se to dosad odnosilo na patente, žigove i autorska prava, odnosno imovinu koja proizvodi nove ekonomske učinke. Dodaje da bitcoin po tako strogoj definiciji ne bi bio nematerijalna imovina, barem ne bez adekvatnog tumačenja institucija. Međutim, većina financijskih stručnjaka rekla nam je da im se čini da je bitcoin zapravo najbliži nekoj vrsti vrijednosnog papira i da bi u knjige mogao ući kao kratkoročna financijska imovinu. Ne znaju ipak, mogu li ga tako upisati, jer navode da nisu čuli za takav slučaj u Hrvatskoj."Građani se međusobno mogu namiriti čime žele od kuna preko bitcoina do vreća naranči, znači svime čemu sami pripisuju vrijednost, ali poslovni subjekti u Hrvatskoj još se uvijek dosta marginalno bave i sa zakonom definiranom nematerijalnom imovinom, a što onda očekivati od bitcoina koji je još jedan korak dalje", zaključuje Marijana Mešić, direktorica Finars rješenja.