Sve je jasnije da će preustroj sustava turističkih zajednica, od depolitizacije do izmjene čitavog operativnog koncepta, trajati znatno dulje nego što nam je ova Vlada obećala, a pitanje je i hoće li proces započeti za ovog mandata.

Štoviše, kad se pogledaju primjeri drugih zemalja u kojima funkcionira destinacijski menadžment, a to bi ubuduće trebale raditi današnje turističke zajednice, Hrvatska je "mentalno" od takvog koncepta udaljena godinama. Cilj je transformirati nekad koristan, ali zastarjeli i netransparentan sustav u kojem se preklapaju poslovi i odgovornost, jednak status imaju zajednice s različitom turističkom razvijenošću, veličinom destinacije. Svemu tome kumuje politika i upravo se tu otvara jedna od najčvršćih barijera za reorganizaciju, bilo kad su u pitanju pozicije i politička moć, ili još češće novac. Jasno je da će najviše otpora biti upravo među lokalnim "šerifima". Naime, sustav TZ-a s ukupnim prihodom od skoro 300 milijuna kuna (uz 250 mil. koliko "teži" glavni ured HTZ-a), mnogim lokalnim zajednicama služi kao rezervni budžet.

Također, primjena novog zakona predviđa se za početak 2015. godine, odnosno godine parlamentarnih izbora u kojoj nijedna vlast ne voli "talasati" i zamjerati se biračima. Tako nije trebalo biti, bivši ministar turizma reorganizaciju sustava najavio je odmah za početak mandata, dakle novi zakon čekamo od 2011. godine, a možda ćemo ga vidjeti u prvom kvartalu 2014. i veliko je pitanje hoće li biti usvojen. Ako se i usvoji, provedba će biti pravi izazov, jer je temeljni problem i kočnica turističkog razvoja većine destinacija nedostatak komunikacije među dionicima, prvenstveno između javnog i privatnog sektora, ali i među kompanijama. Stoga potpuno nedostižno zvuči podatak da u kreiranju jednog zimskog turističkog proizvoda u Austriji u prosjeku sudjeluje čak 47 kompanija odnosno institucija. Ako novi zakon ujedini bar njih desetak u Hrvatskoj, jedva ga čekamo.