EN DE

On-line oglasi: Velika frekvencija uglavnom nezainteresiranih ljudi

Autor: Poslovni.hr
02. studeni 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Internet je po brzini pristupa i površnosti informacija medij koji je još brži od televizije jer njegov sadržaj pred korisnikom traje daleko manje od TV spota ili novinskog oglasa. Marketinški stručnjaci odreda savjetuju da ga pri planiranju marketinga nipošto ne treba izbjegavati jer ipak može pomoći prilikom stvaranja i jačanja brenda, no mora ga se kombinirati s televizijom i pisanim medijima. Mnoge su tvrtke ostvarile velike uspjehe prodajući oglasni prostor na Internetu, ponajprije zahvaljujući vlastitom reklamnom triku. Naime, tvrdile su da je učinkovitost internetskih oglasa lako izmjeriti brojanjem otvaranja reklama. No u poslijednje vrijeme tvrtke koje oglase kupuju traže konkretnije dokaze. Skupina velikih kompanija koja uključuje Kimberly-Clark, Colgate-Palmolive, Ford Motor, BMW, Hewlett-Packard, Visa i PepsiCo najavile su da će od sredine 2007., zahtijevati od online izdavača unajmljivanje publike koja bi trebala dati preciznije statistike o učinkovitosti tih reklama. Analitičari tvrde da će upravo ove velike tvrtke i njihova spremnost za nastavak ulaganja u internetsko oglašavanje oblikovati budućnost cijele industrije. Glavna briga im je dvojbeni sustav naplate po svakom kliku na njihov oglas. Taj je sustav podložan prijevari jer postoje plaćeni ljudi koji “klikaju” na oglase po cijele dane i tako stvaraju lažnu sliku. Mainak Mazumdar, potpredsjednik tvrtke NetRatings koja se bavi mjerenjem učinkovitosti oglašavanja proizvoda kaže: “Internet je sazrio dovoljno da bi veliki oglašivači koji troše mnogo više novca na televiziju i tisak počinju pitati pitanja koja inače postavljaju televiziji ili tisku. To treba gledati na način da to propitkivanje daje legitimitet oglašavanju na Internetu. ”Vrijednost oglašavanja na Internetu porasla je za 30 posto u protekle tri godine, što je u određenoj mjeri nanijelo financijsku štetu televiziji i novinama. No, s druge strane, postaje sve očiglednije da je Internet prilično neefikasan medij za prenošenje poruka. Pojasnimo to istraživanjem duljine čitanja novina koje kaže da prosječan čovjek zapadne kulture čita dnevne novine približno 20 minuta nakon čega one postaju stari papir. Uglavnom se čitaju naslovi i podnaslovi, gledaju slike i potpisi pod njih. Kod elektroničkih medija i Interneta još je gora situacija: pogledom na ekranu tražimo sadržaj koji nas zanima i jurimo dalje. Vrlo rijetko primjećujemo dodatne sadržaje. Ljudi koji posjećuju web-stranice i ondje dobivaju informacije od kojih oglašivač ima koristi uglavnom su oni koji imaju višak slobodnog vremena ili to rade za radnog vremena. U Europi se uglavnom nudi informatička oprema, turističke usluge i pronalaženje partnera. Američka iskustva su drukčija ako oglas zainteresira samo mali postotak posjetitelja, a zarada je miljunska.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sportska nesreća koja je proslavila film
Neočekivanu reklamu na internetu dobio je film Borat, zahvaljujući tome što se pojavljuje na pokretnom panou u pozadini dok engleski vratar Paul Robinson nespretno prima gol na nogometnoj utakmici sa Hrvatskom u Zagrebu. Videoisječak sa utakmice ubrzo je završio na internetu u rubrikama „vjerovali ili ne“ i što je još važnije na servisu Youtube. Tako je kompanija 20th Century Fox, koja je snimila film Borat, za samo 30.000 funti koliko je koštala reklama na stadionu dobila reklamni prostor iz snova.

Internet je po brzini pristupa i površnosti informacija medij koji je još brži od televizije jer njegov sadržaj pred korisnikom traje daleko manje od TV spota ili novinskog oglasa. Marketinški stručnjaci odreda savjetuju da ga pri planiranju marketinga nipošto ne treba izbjegavati jer ipak može pomoći prilikom stvaranja i jačanja brenda, no mora ga se kombinirati s televizijom i pisanim medijima. Mnoge su tvrtke ostvarile velike uspjehe prodajući oglasni prostor na Internetu, ponajprije zahvaljujući vlastitom reklamnom triku. Naime, tvrdile su da je učinkovitost internetskih oglasa lako izmjeriti brojanjem otvaranja reklama. No u poslijednje vrijeme tvrtke koje oglase kupuju traže konkretnije dokaze. Skupina velikih kompanija koja uključuje Kimberly-Clark, Colgate-Palmolive, Ford Motor, BMW, Hewlett-Packard, Visa i PepsiCo najavile su da će od sredine 2007., zahtijevati od online izdavača unajmljivanje publike koja bi trebala dati preciznije statistike o učinkovitosti tih reklama. Analitičari tvrde da će upravo ove velike tvrtke i njihova spremnost za nastavak ulaganja u internetsko oglašavanje oblikovati budućnost cijele industrije. Glavna briga im je dvojbeni sustav naplate po svakom kliku na njihov oglas. Taj je sustav podložan prijevari jer postoje plaćeni ljudi koji “klikaju” na oglase po cijele dane i tako stvaraju lažnu sliku. Mainak Mazumdar, potpredsjednik tvrtke NetRatings koja se bavi mjerenjem učinkovitosti oglašavanja proizvoda kaže: “Internet je sazrio dovoljno da bi veliki oglašivači koji troše mnogo više novca na televiziju i tisak počinju pitati pitanja koja inače postavljaju televiziji ili tisku. To treba gledati na način da to propitkivanje daje legitimitet oglašavanju na Internetu. ”Vrijednost oglašavanja na Internetu porasla je za 30 posto u protekle tri godine, što je u određenoj mjeri nanijelo financijsku štetu televiziji i novinama. No, s druge strane, postaje sve očiglednije da je Internet prilično neefikasan medij za prenošenje poruka. Pojasnimo to istraživanjem duljine čitanja novina koje kaže da prosječan čovjek zapadne kulture čita dnevne novine približno 20 minuta nakon čega one postaju stari papir. Uglavnom se čitaju naslovi i podnaslovi, gledaju slike i potpisi pod njih. Kod elektroničkih medija i Interneta još je gora situacija: pogledom na ekranu tražimo sadržaj koji nas zanima i jurimo dalje. Vrlo rijetko primjećujemo dodatne sadržaje. Ljudi koji posjećuju web-stranice i ondje dobivaju informacije od kojih oglašivač ima koristi uglavnom su oni koji imaju višak slobodnog vremena ili to rade za radnog vremena. U Europi se uglavnom nudi informatička oprema, turističke usluge i pronalaženje partnera. Američka iskustva su drukčija ako oglas zainteresira samo mali postotak posjetitelja, a zarada je miljunska.

Sportska nesreća koja je proslavila film
Neočekivanu reklamu na internetu dobio je film Borat, zahvaljujući tome što se pojavljuje na pokretnom panou u pozadini dok engleski vratar Paul Robinson nespretno prima gol na nogometnoj utakmici sa Hrvatskom u Zagrebu. Videoisječak sa utakmice ubrzo je završio na internetu u rubrikama „vjerovali ili ne“ i što je još važnije na servisu Youtube. Tako je kompanija 20th Century Fox, koja je snimila film Borat, za samo 30.000 funti koliko je koštala reklama na stadionu dobila reklamni prostor iz snova.

Pedeset najvećih ulaže najmanje
Prošle su godine oglasi na Internetu u Sjedinjenima Američkim Državama stajali 12,4 milijarde dolara, što je svega 4,6 posto od ukupno 267 milijardi dolara koliko je teška industrija oglašavanja u SAD-u. Prodavačima prostora na Internetu nije po volji što 50 najrastrošnijih oglašivača u toj zemlji daje tek 3,8 posto svojih budžeta na on-line oglase, a svi ostali 6,8 posto. Procter & Gamble, najveći oglašivač u SAD-u, prošle godine potrošio je 33,5 milijuna dolara na internetske oglase, što je manje od 1 posto njihova budžeta teškog 4,6 milijardi dolara. Sljedeći najveći, General Motors, potrošio je 110,5 milijuna online, od ukupnih 4,35 milijardi. Unatoč silnim ulaganjima, subjektivan doživljaj poznavatelja tržišta on-line oglašavanja je porazan za velike kompanije.

Autor: Poslovni.hr
02. studeni 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close