Ne smije se dogoditi da najavljene promjene u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) završe tek smanjivanjem doprinosa, odnosno kadrovskim rezovima.

Novonastala situacija mora se iskoristiti za restrukturiranje Komore, i to tako da konačno postane servis nacionalnom gospodarstvu, odnosno aktivan promotor na izvoznim tržištima. Tako je aktualno stanje vezano uz Komoru komentiralo nekoliko sugovornika, no većina njih nije pripravna izravno istupiti.Za malu Hrvatsku 21 gospodarska plus toliko obrtničkih komora po županijama prevelik je teret, ocjenjuju naši sugovornici koji žele ostati anonimni, a jedan podsjeća na to da je, uostalom, Komora 1852. osnovana kao Trgovačko-obrtnička. Smatraju kako je idealan trenutak za formiranje tri-četiri granske komore: industrijska, obrtnička, trgovinska te za poljoprivredu i šumarstvu. Njihov ustroj treba temeljiti na regionalnoj razini, odnosno osnovati jednu komoru za prostor županija iz priobalja, pa za središnju Hrvatsku i treću za slavonske županije. Lokalne sredine najupućenije su i u svoj potencijal i u nedostatke, najbolje znaju što su im prioriteti.

U središnjici, ističu, treba zadržati samo poslove koji su zajednički svima, poput provedbe carinskih propisa, no bez glomazne administracije kakvu danas ima. Komora s obzirom na resurse nije bila učinkovita, kaže direktor tvrtke Galko Božidar Ledinko i dodaje kako se ipak ne smije uništiti već je nužan radikalan zaokret. Hrvatska ima znatan broj malih poduzetnika s dobrim i konkurentnim proizvodima, no nemaju ni financijskih ni kadrovskih mogućnosti za istraživanje inozemnih tržišta. Upravo to je zadaća Komore koju dosad nije provodila, mora biti agencija gospodarstvu na način da realizira projekte koje pred nju postave pojedini sektori. Primjerice, ilustrira Ledinko, s poduzetnicima iz tekstilno-kožarskog ili prehrambenog sektora Komora mora tijesno surađivati u izvozu u Rusiju, Emirate…  

Bjelovarska komora ima samo osam zaposlenih i dobro radi jer angažira i volontere, pa tako i on, kaže direktor tvrtke Gala Jakov Ćorić, volontira na poziciji zamjenika predsjednika Gospodarskoga vijeća. Iako je Gala u 20 godina u HGK uplatila više od pola milijuna kuna i nikada nije dobila nikakvu potporu, Ćorić se zauzima za ocjenu opstojnosti svake lokalne Komore jer, neke su doista prekomjerno kadrovski nabujale te za stroži nadzor financija. Direktor Kondina Stipan Bilić smatra da Komora u budućem razdoblju mora imati znatno aktivniju ulogu u promišljanju i planiranju razvoja nacionalnoga gospodarstva te u izradi startegije obrazovnog sustava usklađenog s obzirom na potrebe gospodarstva, ali i kod arbitražnih postupaka među poduzetnicima. Treba, ističe, možda preslikati i neka dobra iskustva iz Austrije i Njemačke s obzirom na srodnost pravnih okvira.