Grupa Gorenje u prvih je devet mjeseci ostvarila prihode od 184,7 milijardi tolara, što je 4,2 posto više od istog razdoblja lani. Dobit od poslovanja prije amortizacije iznosi 13,8 milijardi tolara, što je u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine 5,1 posto više. Čista dobit iznosi 3,7 milijardi tolara, što je 1,1 posto više od usporedivog prošlogodišnjeg razdoblja, no pomalo je zabrinjavajuće kad se zna da je u prvih devet mjeseci ostvareno 59,9 posto očekivanog rezultata na cijelu godinu. Kako stoji u izvješću objavljenom na portalu Ljubljanske burze, čisti prihodi od prodaje nisu u potpunosti usporedivi s prošlogodišnjim zbog prodaje odjela Hyundai u srpnju prošle godine. Zarada po dionici iznosi 367,3 tolara i 5,5 posto je viša od istog razdoblja lani te predstavlja 77,4 posto planiranog. Krovno društvo Gorenje d.d. ostvarilo je prihode od prodaje u visini 120,874 milijarde tolara, 10,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine i predstavlja 71,7 posto ukupno planiranih prihoda za ovu godinu. Čisti prihodi od prodaje nisu usporedivi s prošlogodišnjim zbog pripajanja tvrtke-kćeri Gorenje Indop d.o.o. Uprava kompanije s dioničarima nedavno je počela usklađivati plan prema kojem će na sljedećoj skupštini odlučivati o 50-postotnoj dokapitalizaciji. U Gorenju su u igri dva ili više modela dokapitalizacije. Dokapitalizaciju je nadzorni odbor na čelu s Jožom Zagoženom podupro potkraj prošlog mjeseca, a u prvoj bi se fazi Gorenje dokapitaliziralo s 10 posto novog kapitala, a u drugoj bi se još znatnije povećao. O tome će odlučivati skupština dioničara sredinom prosinca. Uprava Gorenja želi novi kapital zbog postizanja bolje kapitalne adekvatnosti, kao i novih preuzimanja, tj. kapitalnih povezivanja. Poznato je da se za ulazak u Gorenje zanima Europska banka za obnovu i razvoj. Prva bi dokapitalizacija u visini deset posto Gorenju, ako uspije ulagačima dionice prodati po prosječnoj tržišnoj cijeni iz protekla tri mjeseca, trebala donijeti 6,7 milijardi tolara novog kapitala. Ako Gorenje poveća poslovne i financijske obveze toliko da sastav kapitala ostane jednak kao prije dokapitalizacije, sredstva Gorenja mogla bi se povećati za 26,5 milijardi tolara (110,5 milijuna eura). Sljedeća dokapitalizacija u visini 40 posto kapitala bi pri istim uvjetima priskrbila Gorenju dodatnih 26,8 milijardi tolara, s kojima bi se obveze povećale za 45,6 milijardi tolara (190,3 milijuna eura). Dokapitalizacija bi s razmjernim povećanjem obveza kompaniji dala “svježih” 412,7 milijuna eura.