Upravo završeni bilateralni screening vrlo zahtjevnog pregovaračkog poglavlja “Pravosuđe i temeljna prava”, a koje predstavlja jedan od ključnih političkih kriterija za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, mogao bi rezultirati daleko skromnijom količinom mjerila za otvaranje konkretnih pregovora, no to ne bi trebalo značiti niži prag aktivnosti Vlade u području paravosuđa nego sasvim suprotno. U predstojećoj izbornoj godini više je signala da Banski dvori neće taktizirati s pravosuđem. Izglednije je da da će se uhvatiti u koštac i s najbolnijom temom, koja će sigurno dobiti svoje mjesto u mjerilama EK u pogledu tog poglavlja, a tiče se odlučnosti da pokrene s mrtve točke projekt ukidanja nepotrebno velikog broja sudova.

Racionalizacija sudova
Iako završetak screeninga nije prilika za službenu potvrdu je li projekt smanjivanja sudova dobio zeleno svjetlo na političkoj razini, naznake su da će Vlada iskoristiti predstojeću godinu da sastavi plan svih aktivnosti kojima će se racionalizirati sudački sustav, a to bi u konačnici značilo da će 2007. godine Hrvatska zacrtati put kojim će u idućem višegodišnjem razdoblju smanjivati broj sudova sa 107 na barem 70-ak. U tom valu nestajanja manjih općinskih i županjskih sudova koji ne zadovoljavaju europske standarde očekuje se da će postići goleme uštede. No što se tiče prekršajnog sustva, iako još nije razriješena dilema hoće li se spojiti s općinskim sudstvom ili će sadržati specijalni karakter, izvjesno je da će do kraja ove godine Vlada započeti reformu opće nadležnost prekršajnog sustava pa će novim zakonom otpasti velik broj predmeta koji su bagatelnog karaktera. Još su dva važna zahvata pouzdana da će se dogoditi u pravosuđu, a tiču se reforme kaznenog progona i sustava besplatne pravne pomoći. Sve ide u smjeru da će Državno odvjetništvo i MUP postati odlučujuća tijela istrage, a to bi trebala do polovice 2007. urediti novela Zakona o kaznenom procesu. Zasad se tako može očekivati da će Europska komisija postaviti barem četiri mjerila za otvaranje pregovora s Hrvatskom o poglavlju pravosuđa i ljudskih prava, a na taj zaključak navode područja za koja su eksperti i pregovarači EK dosad pokazali najveću količinu zanimanja i gdje su najviše pozornosti pokazali serijom propitivanja. Stoga je realno očekivati da će Hrvatska dobiti mjerila u odnosu na sustav besplatne pravne pomoći i reformu vježbeničkog sustava i pristupa mladih kadrova sudstvu s kojima Vlada tek kreće te za racionalizaciju mreže sudova. Pritom će najvjerojatnije stroži monitoring u pregovorima uključiti i antikorupcijsku borbu. Visoka razina informiranosti EK o prilikama i stanju u pravosuđu govore u prilog njihovih daljnih očekivanja da će detekcija i progon korupcije na visokoj razini dati rezultate pa će navjerojatnije sustavno praćenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije s naglaskom na USKOK-ovim aktivnostima biti četvrto pregovaračko mjerilo.

Strana stručna pomoć
S tim u vezi znakovito je da se u posljednje vrijeme može čuti kako Banski dvori ne pokazuju otpor prema ideji da angažiraju stranu stručnu pomoć, a poznato je da pojedine Vlade članica EU vrlo ozbiljno prate angažman hrvatske Vlade u borbi protiv korupcije pa i nude svoju stručnu pomoć poput britanske i finske vlade. Otvori li Hrvatska pregovore s EU o tom poglavlju s manje od sedam mjerila, prema poznavateljima prilika, to za pravosuđe koje boluje od raznih deformacija u pogledu dugotrajnosti postupaka i milijunskih zaostatka može značiti uspješniji tijek nego što su i najveći optimisti očekivali.