EN DE

Potražnja za zlatom najniža od 2009., a prvi put od 2000. očekuje se pad cijene

Autor: Tin Bašić
14. studeni 2013. u 22:01
Podijeli članak —
Cijena zlata je rasla svake godine još od 2001., no čini se da to ove godine neće biti slučaj/FOTOLIA

Najveći “pokretač” kolapsa cijene jedne unce ovog plemenitog metala je potražnja iz Indije.

Svjetska potražnja za zlatom pala je u trećem tromjesečju na najniže razine u posljednje četiri godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prema podacima objavljenima u četvrtak, razlog niske potražnje za ovim plemenitim metalom leži, između ostaloga, i u razočaranju investitora u zlato. Mnogi analitičari i ulagači u posljednje vrijeme proglasili su kraj desetogošnje ere rasta cijene zlata s obzirom na to da mu je vrijednost od vrhunca 2011. godine pala nevjerojatnih 38 posto. A to je, pak, posljedica sve teže prodaje plemenitog metala, piše Financial Times. Između lipnja i rujna potražnja za zlatom iznosila je 869 tona, stoji u podacima koje je objavilo Svjetsko vijeće za zlato. To je čak 21 posto manja potražnja nego u istom razdoblju prošle godine i najniža od rujna 2009. godine.

Svjetska potražnja za zlatom pala je u trećem tromjesečju na najniže razine u posljednje četiri godine.

Prema podacima objavljenima u četvrtak, razlog niske potražnje za ovim plemenitim metalom leži, između ostaloga, i u razočaranju investitora u zlato. Mnogi analitičari i ulagači u posljednje vrijeme proglasili su kraj desetogošnje ere rasta cijene zlata s obzirom na to da mu je vrijednost od vrhunca 2011. godine pala nevjerojatnih 38 posto. A to je, pak, posljedica sve teže prodaje plemenitog metala, piše Financial Times. Između lipnja i rujna potražnja za zlatom iznosila je 869 tona, stoji u podacima koje je objavilo Svjetsko vijeće za zlato. To je čak 21 posto manja potražnja nego u istom razdoblju prošle godine i najniža od rujna 2009. godine.

 

24posto

iznosi pad cijene unce zlata u odnosu na početak godine

Podaci Vijeća odnose se na kupnju zlatnih poluga, kovanica i ETF-ova (exchange-traded fund), kao i na potražnju zlatarnica i sektora elektronike, ali i središnjih banaka koje također kupuju ovaj plemeniti metal. Izvršni direktor Vijeća Marcus Grubb priznao je da se promijenio sentiment tržišta prema zlatu. Naime, cijene zlata su bilježile rast svake godine još od 2001., no ove godine vrijednost jedne unce od 1271 dolar 24 posto je niža nego na početku godine. "Malo je vjerojatno da će investitori dobiti povrate kakve smo viđali u posljednjem desetljeću. Tehnički govoreći, razdoblje rasta je završilo jer ćemo prvi puta u posljednjih 13 godina imati pad", kazao je Grubb. 

Indija glavni krivac
Najveći "pokretač" kolapsa cijene jedne unce ovog plemenitog metala je potražnja iz Indije. Ta je država tradicionalno najveći svjetski "potrošač" zlata s obzirom na to da u vrijeme tamošnje sezone vjenčanja drastično poraste potražnja za zlatom. No, ove godine čelno mjesto Indije mogla bi zamijeniti Kina. Naime, cijeli niz vladinih ograničenja uvoza zlata stvorilo je pritisak na potrošnju Indije koja je u trećem tromjesečju pala nevjerojatnih 32 posto na samo 148 tona. To je najniža potražnja Indije od 2009. godine. Koliko je spomenuti podatak izrazito razočaravajući pokazuje i izvješće Vijeća iz kolovoza ove godine kada su smatrali da će ta država u 2013. dosegnuti 1000 tona upravo zbog sezone vjenčanja u drugoj polovici godine. To se smatralo i za Kinu.

Iako je vlada u Indiji ograničila uvoz zlata na 850 tona godišnje, ipak se mislilo da će do kraja godine oboriti rekorde. U prvoj polovici godine potražnja za zlatom u Indiji bila je 566 tona što je bio skok od 50 posto, dok je u Kini bila nešto više – 600 tona. Međutim, Grubb je istaknuo kako je ovogodišnja potražnja iz Indije, de facto, viša nego lani s obzirom na to da je kupnja bila osobito pojačana prije nego što su postavljena ograničenja. "Mislimo da će službeni uvoz zlata Indije iznositi između 800 i 850 tona u cijeloj godini", objašnjava Grubb dodajući kako će se dodatnih 150-200 tona prokrijumčariti u tu zemlju. Ističe da bi iduće godine restrikcije uvoza mogle biti ublažene nakon što prođu izbori. "Iduća će godina vrlo vjerojanto biti bolja. Mislimo da su to sve bile privremene mjere", zaključuje Grubb. 

Pad utječe i na Hrvate
Ovako niske cijene zlata pogađaju i hrvatske investitore. Na domaćem tržištu kapitala ulagači mogu kupovati strukturirane proizvode koji su izvedeni iz zlata. Postoje četiri takva instrumenta – dva turbo long certifikata i dva turbo short. Investitori koji su se kladili na pad cijene ovog plemenitog metala vrlo vjerojatno su i zaradili.Pored certifikaka, dvije domaće banke – Privredna banka Zagreb, odnosno PBZ Invest i Erste banka ponudile su štedne proizvode koji su vezani na zlato. Riječ je o "Zlatnom portfelju" PBZ-a i "Zlatnom depozitu" Erste banke kojima je glavnica zaštićena, a prinos se ostvaruje ako raste cijena plemenitog metala. 

Autor: Tin Bašić
14. studeni 2013. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close