U prvoj polovici godine došlo je do stabilizacije domaće gospodarske aktivnosti, nakon višegodišnjeg trenda njenog smanjivanja. Blagom oporavku u drugom tromjesečju pogodovala su nešto povoljnija kretanja u eurozoni i oporavak na međunarodnim financijskim tržištima, te povoljni jednokratni učinci povezani s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i primjena fiskalnih blagajni. No, raspoloživi pokazatelji za treće tromjesečje ne pokazuju da je došlo do trajnijeg zaokreta u kretanjima – ocjena je Savjeta Hrvatske narodne banke na danas održanoj sjednici.

U trećem tromjesečju zamjetno je daljnje smanjivanje fizičkog obujma proizvodnje. Snažan pad bilježi i građevinarstvo. Turizam iskazuje porast broja gostiju i noćenja, ali samo stranih turista dok je domaćih bilo manje. Smanjen je i realni promet u trgovini na malo. Pogoršana kretanja na tržištu rada djeluju na daljnje opadanje potrošačkog i poslovnog optimizma, stoji u priopćenju objavljenom na web stranicama HNB-a.

Tečaj kune prema euru je stabilan, a inflacija mjerena potrošačkim cijenama tijekom prvog polugodišta znatno je usporena, tako da je s 5,2 posto zabilježenih u siječnju pala na 2,0 posto u lipnju. Silazni trend nastavljen je i u trećem tromjesečju, te je godišnja stopa rasta potrošačkih cijena u rujnu iznosila 1,1 posto, napominju iz središnje banke.

Središnja banka vodi ekspanzivnu monetarnu politiku, što rezultira visokom likvidnošću bankovnog sustava, ističe se dalje u priopćenju. Kamatne stope na trezorske zapise spustile su se na povijesno niske razine, kod plasmana poduzećima uočljivo je smanjenje kamatnih stopa na kratkoročne, te u manjoj mjeri i na dugoročne kredite, dok su uvjeti financiranja stanovništva ostali nepromijenjeni. U strukturi kredita povećava se udjel plasmana državi i javnim poduzećima, a smanjuju se plasmani poduzećima i stanovništvu.

No, nije u pitanju klasično "potiskivanje" privatnog sektora u pristupu izvorima financiranja: slaba potražnja za kreditima i pojačana averzija prema riziku, rast loših kredita i pooštreni uvjeti odobravanja, ograničili su učinke ekspanzivne monetarne politike na dinamiziranje kreditiranja, kažu iz HNB-a. To ujedno ukazuje na realno ograničene domete poticanja gospodarskog oporavka ekspanzivnom monetarnom politikom u uvjetima nedovoljno brzih strukturnih reformi, koje bi rezultirale bržim priljevom izravnih stranih ulaganja u izvozno usmjerene djelatnosti i sl.

U priopćenjus se zaključno navodi i kako se Savjet HNB-a suglasio s prijedlozima nadzornih odbora četiriju banaka za imenovanja u njihove uprave: Christoph Schöfböck dobiva produženje mandata kao član uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka; Markus Ferstl ostaje predsjednik a Tea Martinčić članica uprave u Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Zagreb; Mićo Tomičić i nadalje će biti član uprave KentBank d.d., Zagreb; a Mario Žižek, Jasna Širola i Vesna Ciganek-Vuković ostaju i dalje članovi uprave u Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb.