Ako se ne računa s nekim čudom ili trikom, prilikom skorog rebalansa proračuna na prihodima od poreza na dodanu vrijednost mogla bi se dogoditi i znatno veća korekcija nego na rashodima poput onih za zapolsene i za mirovine, za koje se već zna da probijaju plan.

Rujansko je međugodišnje povećanje PDV-a očito bilo samo kratki predah nakon pada u srpnju i kolovozu jer je već u listopadu najizdašniji porezni prihod ponovno zaronio. Prema neslužbenim informacijama, u odnosu na lanjski listopad prikupljeno je gotovo petinu manje PDV-a, što znači oko 850 milijuna kuna manje novca na toj proračunskoj stavci. Time se više nego istopio i porast prihoda od tog poreza iz prve polovice godine zaključene s povećanjem za 7,5 posto ili oko 1,4 milijarde kuna.

Nažalost, u protekla četiri mjeseca drugog polugodišta proračun je ostao kraći za 2,2 milijarde kuna PDV-a nego u lani, pa se desetomjesečni rezultat prometnuo u više od 700 milijuna kuna zaostatka za 2012. godinom. Ulaskom u Europsku uniju računalo se s nepovoljnim proračunskim efektom pomaka u naplati PDV-a pri uvozu robe iz članica EU. U Ministarstvu financija po toj su osnovi baratali s nešto više od milijardu kuna manje novca za proračun. Međutim, čak i ako se uzme da je taj efekt bliže 1,5 milijardi, evidentno je da je PDV od srpnja okopnio znatno više – i to unatoč tvrdnjama o solidnim stopama rasta prihoda u turizmu ove godine, unatoč fiskalizaciji i rastu cijena (sporijem, ali ipak rastu), uključujući i povećanje duhanskih i 'naftnih' trošarina ulaskom u EU.  

Kako je pak proračunom za 2013. planirano 43 milijarde kuna PDV-a ili 2,3 milijarde kuna više nego lani, dosadašnji tempo prikupljanja tog poreza sugerira podbačaj za gotovo tri milijarde kuna. Dva mjeseca prije kraja godine, naime, od godišnjeg plana udaljeni smo 9,4 milijarde kuna. Usporedbe radi, lani je u ta dva mjeseca prikupljeno 6,4 milijarde kuna PDV-a, a to znači da će i uz nešto izdašniji studeni i prosinac podbačaj teško biti manji od 2,5 milijarde kuna.