Anđelko Erceg, vlasnik Makarske kronike, prije četiri godine odlučio je nakon dvadestogodišnje uspješne novinarske karijere u Zagrebu vratiti se u rodnu Makarsku i pokrenuti novine. S početnih tri tisuće primjeraka, lokalni tjednik Makarska kronika, koja je prije desetak dana proslavila izlazak 200-tog broja, povećala je tiražu na četiri i pol tisuće primjeraka, a tijekom sezone taj broj je veći i za dvadesetak posto. Prvi broj tiskan je na 64 stranice, a danas “najveća mala novina” kako joj tepaju izlazi na devedeset stranica. U početku, u Kronici je bio tek jedan zaposleni, i to direktor, a danas radi dvanaest stalno zaposlenih i još desetak stalnih vanjskih suradnika koji pokrivaju područje Makarskog primorja, Zabiokovlja, te otoka Hvara i Brača sa oko sedamdesetak tisuća stanovnika. Godišnji promet Kronike iznosi milijun i pol tisuća kuna.Anđelko Erceg se novinarstvom počeo baviti 1982. godine u Radničkim novinama, a u svojoj dvadesetogodišnjoj novinarskoj karijeri pisao je za Slobodnu Dalmaciju, Novi list, Tjednik i Jutarnji list, gdje je uređivao subotnji prilog Magazin, a prije povratka u Makarsku neko vrijeme je bio i zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista.“U izdavaštvu je i sâm opstanak uspjeh, pogotovo za male izdavače. Počeli smo uz početni minimalni kapital od 20 tisuća kuna potrebnih za registraciju tvrtke i pedesetak tisuća kuna potrebnih za tiskanje. Opstali smo zahvaljujući neumornom radu i želji”, kaže Erceg.

Obiteljski posao
Tiraža je od prvog broja rasla, a već nakon desetog broja posao je toliko narastao da se Ercegu iz Zagreba pridružila i supruga Maja, koja je zbog Makarske kronike napustila posao u HFP-u. “Kronika je obiteljski projekt u koji smo uložili svoje karijere, no trud se isplatio. Osvojili smo ovo tržište. Prema broju prodanih primjeraka, ispada da smo u svakom makarskom kućanstvu”, ističe Erceg. Utorkom, kada izlazi, Makarska kronika se u gradu pod Biokovom proda u više primjeraka nego sve druge novine zajedno. Unatoč tome, još imaju problema s privlačenjem velikih oglašivača. Na ograničenom tržištu skučene su i mogućnosti za širenje zbog čega su odlučili krenuti i sa širom izdavačkom djelatnosti. Izdaju službeni gradski vodič na hrvatskom i engleskom jeziku u sto tisuća primjeraka, a do sada su tiskali tri izdanja.

Kava i knjiga
Prošle godine proširili su posao i na ugostiteljstvo otvorivši Book Caffe, na glavnom makarskom trgu, prvi kafić u Makarskoj u kojem se kava ispija u okruženju knjiga. “Krenuli smo s prilogom Book Caffe na 24 stranice u Kronici kada je Slobodna Dalmacija ukinula svoj prilog Forum”, napominje Erceg. Makarska kronika je od prvog broja na Internetu, a uskoro namjeravaju pokrenuti i Makarski portal kako bi čitatelji Kronike imali dnevne informacije iz svog grada. “Imali smo ponuda da uđemo u Stiryju i EPH, no odlučili smo se za samostalnost. Partneri bi nam dobro došli, no odlučili smo se za malo dioničarstvo: zaposlenici će biti suvlasnici Kronike”, naglašava Erceg. Iz Kronike je potekla ideja o umrežavanju regionalnih malih novina koje bi prihvatile koncepciju Makarske kronike. Ambicija je umrežiti takve novine ili pokrenuti jaku Dalmatinsku kroniku.

Nezainteresirani veliki oglašivači

Glavni problem s kojim se Makarska kronika suočava kao mala novina nedostatak je sluha velikih oglašivača koji još ne percipiraju važnost lokalnih medija. “Još nisu shvatili da se na dan izlaska prodamo u više primjeraka nego sve ostale novine zajedno”, naglašava Erceg. Taj nedostatak nadomjestili su godišnjim turističkim vodičem koji se tiska u 100 tisuća primjeraka i dijeli se besplatno, a oglašivačima je privlačniji od lokalnog tjednika. “Oslobađanje malih izdavača od PDV-a na novine pomoglo bi nastojanjima da se ostane samostalan”, naglašava vlasnik Makarske kronike.