Najjača trgovačka marka u Hrvatskoj je K-plus, a u Sloveniji Mercator. Međutim, slovenske trgovačke marke jače su od hrvatskih što znači da su Slovenci puno više vjerniji svojim trgovačkim robnim markama od Hrvata. Spoznaje se temelje na PGM istraživanju koje je provela agencija Prizma za drugu polovicu 2006. godine.

Manji dućani
Zašto razlika u ove dvije zemlje, istraživači tumače činjenicom što puno hrvatskih kupaca još nije orijentirano prema kupnji u velikim trgovačkim centrima već su orijentirani na manje dućane, pogotovo u manjim mjestima. Konsolidacija trgovačkog sektora u Sloveniji puno je veća što znači da slovenski trgovci pokrivaju i znatno veći dio populacije. Uspjeh trgovačke marke, zaključuju, ovisi prije svega o gravitacijskoj moći i jakosti trgovca. Među hrvatskim potrošačima koji preferiraju trgovačke robne marke više ih je iz gradskih područja. Za Sloveniju je značajno da oni potrošači koji kupuju trgovačke robne marke u velikom broju ih kupuju zbog (slovenskog) porijekla, a situacija u Hrvatskoj je drukčija. Potrošači u Hrvatskoj koji su skloni kupovanju trgovačkih robnih marki nisu skloni kupovanju hrvatskih proizvoda. Trgovačke robne marke u Sloveniji moćno su oružje trgovaca protiv različitih i tuđih diskontnih prodavača. Međutim, i slovenskim je potrošačima važno da je roba domaće proizvodnje, što tamošnji trgovci i poštuju. U Hrvatskoj to nije tako, i to može biti posljedica činjenice što niz trgovačkih marki nije ujedno i hrvatski proizvod. Na hrvatskim trgovačkim policama najviše su zastupljene robne marke Zvijezda ulje, Vegeta, Coca-Cola, Orbit, Gillette britvice, Zvijezda majoneza, Franck klasična kava, Ariel, Milka, Jamnica, Dorina čokolada, Paloma toaletni papir, Cedevita, Gavrilović salama, Gavrilović pašteta, Margo margarin, Ožujsko pivo, Paloma maramice, Frank čaj i Paloma salvete. S druge strane, top-ljestvicu 10 najjačih trgovačkih robnih marki u Hrvatskoj čine sve K plus proizvodi od toaletnog papira, maramica za nos, tjestenine, kuhinjskih ručnika, UHT mlijeka, riže i salveta do svježe zapakiranog mesa, svježeg mlijeka i voćnog jogurta. Zanimljivo da i najjača trgovačka robna marka u Sloveniji, Merkator, također ima top-ljestvicu najprodavanijih proizvoda s gotovo istim artiklima kao i Konzum. To su toaletni papir Marcator, papirnate maramice, salvete, papirnati brisači, zatim jestivo ulje, jogurt, trajno mlijeko, ocat, sir ementaler i tjestenina Mercator. Mercator osim trgovačke marke Mercator ima i vlastitu robnu marku Lumpi koja se odnosi na dječju kozmetiku, zatim marke Sparov Sparky i sl. Međutim, Mercator nastoji imati robu slovenskog porijekla koju putem svojih trgovina prodaje i šire u regiji. Konzum pak ima trgovačke marke koje nisu sve hrvatski proizvodi. Agrokorovi proizvodi prodaju se i u Srbiji i šire u regiji, pa je i to dio poslovne politike da se proizvodi iz regije prodaju u Konzumu. Svojedobno su srpski političari oštro napali Ljubljanu zbog bojkotiranja njihove robe. Puno trgovačkih marki Konzum radi i u Italiji, pa čak i u Sloveniji.

Uvoz
Domaći proizvođači u Konzumovoj marki K plus su zastupljeni kod onih prehrambenih proizvoda koji su lako pokvarljivi kao što je meso, a čak je i dio trajnog mlijeka stranog porijekla. Voćni jogurt je njemački, papirnata galanterija većinom talijanska, izuzevši slovenske Palome. Tjestenina K-plus je proizvod talijanske robne marke Pasta Zare, a riža je tajlandska.Trgovačke marke dio su modernog poslovanja i moguće je imati vlastitu marku i pokraj nje trgovačku što potvrđuje slovenski primjer Barcaffea kave gdje u robnoj skupini klasične kave u isto vrijeme proizvodi trgovačku marku Zlata kavu za tamošnji Tuš. Uostalom i Franck je već najavio kako je zadovoljan budućom suradnjom s Lidlom. Vlastite marke ima i Ipercoop, ali nešto slično Mercatoru, njegovi proizvodi su uglavnom domaćeg, talijanskog porijeka. Dolazak Interspara pokazao je nove trendove. Ne samo da ima prilično hrvatskih proizvoda nego su u njihove marka proizvodi stranog, a ne samo austrijskog porijekla.