Imovina banaka europske monetarne unije tri puta je veća od bruto domaćeg proizvoda članica eurozone, pokazuju podaci koje je u ponedjeljak objavila Europska središnja banka (ECB) detaljno objašnjavajući strukturne promjene u bankarskom sektoru. Kreditori 17 članica eurozone su na kraju prošle godine imale 29,5 bilijuna eura ukupne imovine. Promatra li se aktiva tih banaka od 2008. godine, ona je 12 posto niža prvenstveno zbog prilagodbi koje su banke napravile 2009. godine. No to je još uvijek tri puta više od BDP-a eurozone, piše Wall Street Journal. U posljednjih nekoliko godina banke su bile pod pritiskom i morale su smanjiti svoje bilance te istodobro povećati adekvatnost kapitala kako bi se spriječile ili barem ublažile eventualane buduće krize. Najnoviji podaci ECB-a pokazuju, također, da je potrebno dodatno razduživanje, piše WSJ.

Usporedbe radi, hrvatske banke imaju ukupnu aktivu od oko 400 milijardi kuna, što je za petinu veće od hrvatskog BDP-a koji se kreće oko 330 milijardi kuna. Kada bi se europski primjeri preslikali na Hrvatsku, tada bi banke u hrvatskoj imale imovinu od ukupno 990 milijardi kuna.

U Europi su najveće njemačke banke. Njihova imovina je na kraju 2012. godine iznosila ukupno 7,6 bilijuna eura. Slijede banke u Francuskoj s aktivom od 6,8 bilijuna eura. Španjolski i talijanski bankarski sektor znatno je manji s imovinom od 3,9 bilijuna, odnosno 2,9 bilijuna eura. Da se zornije prikaže o kojim je veličinama riječ, imovina 31 banke koje posluju u Hrvatskoj iznosi 0,05 bilijuna eura. Prosječna adekvatnost kapitala banaka u eurozoni iznosila je 12,7 posto, a 2008. je bila samo osam posto. U Hrvatskoj ta stopa iznosi 20,79 posto, a minimalna zakonski propisana iznosi 12 posto.

Europska središnja banka prošloga je mjeseca poručila da će pregledati svu imovinu banaka kako bi vidjela kolika je izloženost kreditora državama, pravnim i fizičkim osobama. ECB će također pregledati sve knjige trgovanja, kao i količinu derivata koje banke eventualno imaju u bilancama.

“Ovaj izvještaj važan je temelj za posao koji radimo i ključan je kada postanemo jedini supervizor za banke”, izjavio je Vitor Constancio, viceguverner ECB-a.