U domaćim bankama nalazi se ukupno 288 milijardi kuna štednje. Posljednji podaci Hrvatske narodne banke za kolovoz pokazuju da su ukupni depoziti u bankama bili 2,41 posto viši odnosu na kraj prošle godine. Riječ je o ukupnom povećanju depozita od 6,8 milijardi kuna.

Prema podacima HNB-a, građani su ti koji su najzaslužniji za porast depozita. U bankama, naime, imaju ukupno 177,41 milijardu kuna, što je 4,5 milijardi više nego na kraju prošle godine. Na trasankcijskim računima, a riječ je o tekućim i žiro računima svih banaka, na kraju kolovoza nalazilo se 53,07 milijardi kuna.

Tako je u prvih osam mjeseci količina novca na tim računima porasla za 5,6 milijardi kuna, odnosno 11,8 posto.

Najviše porasli depoziti tvrtki

Najviše su porasli depoziti tvrki koji su na kraju kolovoza iznosili 20,45 milijardi kuna. Depoziti kompanija koje posluju u Hrvatskoj, inače, čine 38,5 posto ukupnih depozita na transakcijskim računima. Tvrtke, odnosno kako ih HNB klasificira “nefinancijska trgovačka društva”, u prvih osam mjeseci porasli su za 3,71 milijardu kuna, odnosno za čak 22,16 posto.

Građani su na tekućim i žiro računima na kraju kolovoza imali 18,85 milijardi kuna, što je 14,35 posto više neko na kraju prošle godine. Riječ je o 2,36 milijardi kuna više nego na kraju prosinca 2012. godine.

Štedni depoziti u spomenutom su razdoblju porasli za 5,9 posto. Na kraju kolovoza ta je vrsta depozita u domaćim bankama iznosila 22,61 milijardu kuna i bila je 1,26 milijarde viša nego na kraju prosinca prošle godine. Štedni depoziti su, inače, namijenjeni onim klijentima banke koji imaju namjeru samo štedjeti i imati mogućnost povlačenja novca kada god to požele. Dakle, štedni račun kao neoročeni depozit ili račun po viđenju (a vista račun), označava štednju koja omogućava raspolaganje položenim sredstvima u svakom trenutku.

Za  rast ove vrste depozita najzaslužniji su građani. Oni su na kraju kolovoza na toj vrsti računa imali 1,14 milijardi kuna više nego na kraju prošle godine. Podaci središnje banke pokazuju da je na kraju kolovoza stanovništvo imalo ukupno 17,7 milijardi kuna štednih depozita, dok su na kraju 2012. imali 16,56 milijardi. Značajan porast štednih depozita imale su i tvrtke koje su na ovoj vrsti računa imali 1,77 milijardi kuna.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Rezultat pokazuje kako je to gotovo 28 posto više neko na kraju prošle godine, odnosno za 387,63 milijuna kuna.

Povlačenje novca u srpnju

Oročeni depoziti čine tri četvrtine ukupne štednje u Hrvatskoj. Na kraju kolovoza u domaćim je bankama bilo oročeno 213,26 milijardi kuna. Ipak, oročena štednja u prvih osam mjeseci nije zabilježila rast.

Naime, na kraju prosinca u bankama je bilo oročeno 213,33 milijarde kuna, dakle 66,53 milijuna kuna više nego prije dva mjeseca. Najveći razlog činjenici da nisu rasli oročeni depoziti su društva za osiguranje i mirovinski fondovi.

Te financijske institucije su na kraju kolovoza imale 1,65 milijardi kuna manje nego na kraju proše godine. Manja količina depozita osiguravajućih kuća i mirovinskih fondova na kraju kolovoza posljedica je povlačenja novca iz banaka u srpnju.

Naime, tog je mjeseca država izdala nove obveznice koje su kupili domaći osiguravatelji i mirovinci. U srpnju su, dakle, iz banaka povukli 1,29 milijardi kuna. S druge strane, građani nastavljaju povećavati oročenu štednju.

Na kraju kolovoza u bankama su imali 140,87 milijardi kuna, što je za 0,75 posto više nego na kraju 2012. godine. U apsolutnim iznosima riječ je o rastu od 1,06 milijardi kuna. Veću količinu novca u prvih osam mjeseci oročili su i poduzetnici.

Naime, tvrke su na kraju kolovoza u bankama imale oročeno nešto više od šest milijardi kuna, što je za 18,64 posto više nego na kraju prošle godine. Riječ je o 943,57 milijuna kuna više.

Štedi se i u štedionicama

Pored klasične oročene štednje, građani štede i u stambenim štedionicama. Iako je inicijalna namjera takve vrste štednje kupnja nekretnine, ona se dijelom za to ne koristi.

Stambene štedionice su na kraju kolovoza imale 6,05 milijardi kuna, što je za 135 milijuna kuna manje nego na kraju prošle godine. S druge pak strane, dio tog novca otišao je u stambene kredite klijentima.

Naime, prema podacima HNB-a, na kraju kolovoza stambene štedionice imale su plasirano 3,89 milijardi kuna kredita “ostalim komitentima”, dok su na kraju prošle godine imali 3,69 milijardi kuna.