Ministar financija Slavko Linić poručio je na današnjem skupu udruge Hrvatski izvoznici kako ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita (EDP) neće imati negativnih učinaka na gospodarstvo, osim kroz već najavljeno povećanje međustope poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Na poslovnom skup "Ekonomske politike Republike Hrvatske i očekivanja za 2014." Linić je istaknuo i kako Vlada u 2014. godini, bez obzira koliki to trošak predstavlja za proračun, ne namjerava odustati od postojećih poticajnih mjera za gospodarstvo, poput smanjenog zdravstvenog doprinosa ili oslobođenja od poreza na reinvestiranu dobit, jer bi samo mjere za smanjenje deficita koje je Vlada najavila krajem rujna trebale omogućiti da se u iduće tri godine deficit vrati ispod 3 posto BDP-a.

Vlada je prepoznala da su rješenje za krizu investicije i izvoz i svoju je politiku podredila tome te umjesto da odustane od poticajnih mjera za gospodarstvo radije će se odlučiti za rast deficita i muke u pregovorima s Europskom komisijom oko EDP-a.

No, rekao je da bi se moglo ponovno pokrenuti pitanje poreza na nekretnine, jer bi on, ističe, bio daljnji doprinos gospodarskom oporavku, jer bi se progresivno oporezivale "ogromne količine neaktivnih nekretnina", poput brojnih stanova u vlasništvu banaka.

Moramo se boriti protiv prekomjernog deficita i ne bih volio da Vlada odustane od svih poticajnih mjera. Koliko god ih kritizirali, one su itekako dobre za one koji se misle boriti na izvoznoj strani i ulagati. Ako počnemo odustajati od tih mjera da bi povećali porezne prihode, kratkoročno bi smanjiti deficite, ali ne bi potaknuli gospodarski rast, kazao je Linić.

Pritom je istaknuo da kod pitanja poreza na nekretnine nije bitan koalicijski partner HNS, koji se, prema Linićevim riječima, tom porezu protivi zbog poslovne zajednice. Ako je kompletna poslovna zajednica protiv toga, ona mora reći da bi to značilo prebacivanje opterećenja s nekretnina na bruto cijenu rada, kazao je Linić.

Govoreći o povećanju investicija kao o jedne od sastavnica BDP-a Linić je pak podsjetio na već započete ili planirane velike investicije u željezničkom prometu te turističkom sektoru te je kazao da najveći problem ostaju ulaganja u energetske projekte. Te investicije još nisu započele jer je problem u privatnim partnerima, istaknuo je Linić te upitao zašto se hrvatska poslovna zajednica nije odlučila uči u takve projekte, jer npr. HEP nema mogućnosti da sam odradi projekt Plomin C.

Pritom se osvrnuo i na Inu, rekavši da ta tvrtka očito ima puno novca za PR, ali da se "osim farbanja benzionskih pumpi" ne vide ulaganja u plinska i naftna polja ili rafinerije.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Uz ostalo, ministar financija je kazao i da ne očekuje da će hrvatski kreditni rejting porasti u iduće dvije godine, jer za to treba smanjiti vanjski dug i postići gospodarski rast, a to je jedino što zanima investitore.

Predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago je pak na skupu predstavio listu 'zahtjeva' izvoznika prema Vladi, uz ocjenu da "nas samo izvoz može izvesti iz krize".

Izvoznici od Vlade tako očekuju povećanje investicija, posebno u proizvodna postrojenja i opremu koja će proizvoditi robu za izvoz, "inače ćemo se naći i dalje u ovoj spirali negative". I dalje treba jačati HBOR, kao mjesto koje još više može afirmirati izvoz, potom ozbiljno poraditi na programima koji će supstituirati izvoz, prije svega uvoz primarne energije, koje uvozimo preko 60 posto, odnosno 3 do 4 milijarde eura godišnje, kazao je Bago.

Također, izvoznici traže da se poradi na zaustavljanju uvoza loše robe te da se povede briga o restrukturiranju znanosti i obrazovanja kako bi gospodarstvo dobivalo kadar koji se što brže i jednostavnije može uključiti u proizvodne procese okrenute izvozu.