Uhićenje pročelnice Ureda predsjednika HGK Nadana Vidoševića, Zdenke Peternel, te ostalih uključenih u izvlačenje 32 milijuna kuna u proteklih šest godina, otvorilo je ponovno pitanje postojanja i uloge same Komore.

Premda neki zazivaju njezino gašenje, Komora će opstati, no u kojem obliku, rasprava će se, kažu izvori bliski Banskim dvorima, pokrenuti kroz petnaestak dana. Do tada će biti jasniji i smjer daljnje istrage, odnosno hoće li se zaustaviti samo na ovom slučaju, kaže naš sugovornik. No, iz redova gospodarstvenika uglavnom su jednoglasni u ocjeni kako sam istražni postupak i sudbinu Komore treba promatrati kao dva odvojena predmeta. "Sada tek isplivava na površinu višegodišnje promašeno ponašanje Komore, jer njezina funkcija nikako nije novcem uzetim gospodarstvu nabavljati umjetnička djela i raditi druge neracionalnosti, kao niti osobnu promidžbu i potporu u političkoj kampanji njezinog predsjednika Vidoševića. Komora je oduvijek bila neprimjereno vezana uz politiku, no neovisno o ovom događaju, ona je potrebna, ali nužno je njezino transformiranje, ističe Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe.

Kao jedan od čelnika u HUP-u, Tedeschi je dugogodišnji zagovornik reformiranja HGK. "Ona je glomazna, posve otuđena od gospodarstva i odvojena od stvarnosti", dodaje Tedeschi. Od dva moguća modela, s obveznim i dobrovoljnim članstvom, on se zauzima za potonji, no za koji god model se odlučili, Komora mora biti smanjena. "Ostane li sustav obveznog članstva, naknade je potrebno smanjiti za dvije trećine, a javne ovlasti Komore financirati i iz proračuna", poručuje Tedeschi.

I iskusni menadžer Vladimir Ferdelji, koji je obnašao i funkciju potpredsjednika HGK, slaže se da kriminal i reformu Komore treba zasebno promatrati, te da su izdvajanja za Komoru prevelika. "Prije nekog vremena izradio sam prijedlog reforme komorskog sustava. Ukratko, sadašnja strukovna udruženja treba pretvoriti u klastere, a tek mali dio zadržati u središnjici, koja će ih koordinirati. Postupno, kroz četiri godine, utvrdilo bi se tko od klastera opravdava postojanje, a koga treba gasiti, kaže Ferdelji. Da je Komora, koja godišnje uzme gospodarstvu više od 200 milijuna kuna, preskupa, slaže se i hoteljer Anđelko Leko. "Ovaj sustav naslijeđen je i nužno mu je poboljšanje. Osobno nisam puno fokusiran na HGK, ali sam uvjeren da može pružiti više. A kako, to možemo učiti od drugih", ističe Leko.

Neovisno o samom načinu financiranja, Petar Lovrić iz HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, neizbježnom vidi promjenu načina rukovođenja. "Čudno je da gomila uglednih gospodarstvenika sjedi u Komori, a da nitko tri godine ništa nije zapazio ili napravio. Odakle onda gospodarstvenicima pravo nešto prigovarati političarima, ako rade i gore stvari od njih", oštar je Lovrić.

Sada isplivava na površinu višegodišnje promašeno ponašanje Komore
Emil Tedeschi, Atlantic Grupa

Strukovna udruženja HGK treba pretvoriti u klastere i vidjeti tko je potreban
Vladimir Ferdelji, menadžer

Ovaj slučaj ne smije biti povod ukidanju. Trebamo HGK, ali poboljšanu
Ivan Miloloža, Munja

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Nužna je reorganizacija i uvođenje efikasnijeg nadzora u HGK
Petar Lovrić, HUP

Ovakva komora naslijeđena je i treba reforme, trebamo učiti od drugih
Anđelko Leko, HUP Zagreb