Pomoćnica ministra pravosuđa Renata Duka u srijedu je održala prvi sastanak Radne skupine osnovane za izmjene Stečajnog zakona koji je protekao u znaku iznenađujuće konstruktivne rasprave kako bi se moglo doći do kvalitetnijeg stečajnog postupka.

Najzanimljiviji dio čine prijedlozi na dugom štapu, a ticali bi se više desetaka tisuća blokiranih subjekata. Naime, rasprava se vodila o usijanim stečajnim pitanjima poput onih kako riješiti da se na vrijeme otvara stečaj, te tko će financirati prethodni postupak. Odmah se pokazalo da su moguća razna rješenja. Jedno od njih je vrijedno spomena jer je inovativno a uključilo bi Finu koja bi mogla na vrijeme predlagati pokretanje stečaja, dok bi se predujam financirao iz dužnikovih sredstava. Ona bi se, pak, izdvojila na posebni račun, i to čim dođe do blokade, te bi on i služio samo za tu svrhu. Što se tiče izvedivosti tog rješenja zbog neke vrste automatskog stečaja valja reći da je i za članove radne skupine sve još pod velikim upitnikom.

Pitanje je, neki kažu, i što bi za njega rekli iz menadžerske i poslodavačke udruge, odnosno što bi bila njihova procjena učinka u odnosu na to što bi direktorima blokiranih tvrtki značila takva nova vrst odgovornosti uspostavljena kroz zadržavanje sredstava u fiksnom iznosu za otvaranje stečaja, te što bi značilo za poduzetnike, posebice male, formiranje neke vrste mrtvog kapitala.  Inače, na sastanku je rečeno da zadatak ove radne skupine nije uređenje stečanog postupka prema sadašnjem predstečajnom zakonu. Drugim riječima, povučena je crta prema propisu koji je u ingerenciji Fine i Ministarstva financija tako da na dnevni red te skupine neće doći pitanje koordinacije stečajnog i predstečajnog propisa.

Neki čak tvrde da članovi Radne skupine nemaju pravo predlagati rješenja koja se tiču postojećeg predstečajnog postupka. U stečajnom propisu ovoga bi puta trebalo regulirati pitanje OIB-a za stečajnu masu kod stečajeva gdje postoji velika imovina. Isto tako otvaranje stečaja trebalo bi se oglašavati na elektronskoj oglasnoj ploči trgovačkih sudova a ne kao što to sada čini objavom u Narodnim novinama. To bi donijelo smanjenje troška vjerovnicima, ali za nekoliko stotina kuna, pa je Ministarstvo otvoreno prema svim prijedlozima za kraći stečaj i bolje namirenje vjerovnika.