I Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) kritizirala je Vladine planove daljnjeg rasta javnih rashoda i deficita, no i među članicama HUP-a mnogi uvelike žive od poslova s državom pa intimno i strahuju od obuzdavanja državne potrošnje.

Prema podacima Ureda za javnu nabavu, ove godine tempo tih nabava posustaje. U prvih šest mjeseci ugovoreno ih je za 11,5 milijardi kuna, dok su lani premašile 39,3 milijarde ili čak 12 posto BDP-a, a bez tzv. bagatelne nabave (do 70.000 kuna) 33,2 milijarde.  Poduzetnicima kojima su nabave državne admenistracije, javnih poduzeća i lokalne razine vlasti značajan izvor prihoda 2013. bi mogla biti mršavija. Na narudžbe robe u prvom dijelu godine odnosi se gotovo 4,2 milijarde kuna, na radove oko 4, a na usluge oko 3,3 milijarde. Ministarstva i druga državna tijela nakon lanjskih dvije milijarde kuna, u šest mjeseci 2013. zaključili su ugovora za manje od 770 milijuna.

Pravne osobe u funkciji zadovoljavanja potreba od općeg interesa su nakon lanjski 19 milijardi do kraja lipnja ugovorili nabava za 6 milijardi, a na trećini lanjskih narudžbi su pak i tzv. sektorski naručitelji (vodoopskrba, energetika, promet, poštanske usluge), s oko 3,2 milijarde kuna nabava. Koliko su ta smanjenja dobra ili loša vijest, ovisi i o tome koliko odražavaju racionalizaciju materijalnih troškova, a koliko slabiji tempo javnih investicija.

Prema proračunskim podacima, u pola godine za materijalne troškove otišlo je 5 milijardi kuna ili 200 milijuna manje nego lani, s tim da je za 2013. planiran porast za pola milijarde, na 8,7. Za investicije (nabavu nefinancijske imovine) proračun 2013. predvidio je 2,2 milijarde ili gotovo duplo više nego lani, a na polugodištu su ti izdaci bili 'samo' 677 milijuna. Osim što se na investicijama obično "peglaju" prekoračenja planova, ta kategorija rashodaa manja je i zbog nepripremljenosti za ulaganja. Uz sve to sporiji tempo javnih nabava ne čudi.