Kako Poslovni dnevnik doznaje iz Hrvatske udruge poslodavaca, u Zagrebu će se sutra sastati premijer Ivo Sanader s predstavnicima Izvršnog odbora HUP-a, a u Vladinoj delegaciji pored vodećih ministara nalazit će se i glavni hrvatski pregovorač s EU Vladimir Drobnjak. Za taj susret vezana su konkretna očekivanja kojima je zajednički nazivnik unaprjeđenje socijalnog dijaloga, no ipak vrijeme će pokazati tempo kojim će se socijalno partnerstvo, unatoč potrebama zbog pridruživanja, “popeti” na višu fazu. Na postizanje konsenzusa oko kvalitetnih rješenja sugeriraju četiri poslodavcima važne teme o kojima, kako tvrde, ovisi stupanj daljnje konkurentnosti i rasta hrvatskog gospodarstva. Uz radno-socijalno zakonodavstvo i zajedničke akcije za suzbijanje sive ekonomije i korupcije, poslodavci traže rasterećenje, posebno izvanproračunskih nameta, a priliku da se to rješi u njihovu korist nalaze u sklopu predstojeće decentralizacije javnih prihoda. Prema poslodavcima, dok država kani biti izdašnija prema lokalnim blagajnama, u toj bi reformi trebala imati na umu i to da 5 milijardi kuna prihoda lokalna vlast ubire po osnovi raznih nameta gospodarstvu što je, pak, sigurni su podatak koji izmiče uvidu i kontroli centralne blagajne i vlasti. Premijer će, kako se to i očekuje, pred vodstvo poslodavačke udruge izići s prioritetima koji će odrediti rad Vlade u narednom razdoblju, a što bi trebalo uključiti i paket najsvježijih informacija u pogledu aktualnih događanja za koje Vlada ocjenjuje da unapređuju državu. Očekuje se i da će Drobnjak dati ocjenu tijeka pregovaračkog procesa u povodu upravo završenog screeninga. No drugom dijelu sastanka ton će davati HUP-ove vruće teme te stoga tamo i priželjkuju konstruktivne razgovore. Poslodavačkoj udruzi osobito je ovaj put stalo do vođenja razgovora sa socijalnim parterima bez napetosti pa tako i procjenuju da metodu pritisaka trebaju što žurnije supstituirati konstruktivni razgovori kojima se i dolazi do rješenja. Stoga i očekuju da će premijer imati sluha za žarišta koja, premda kontinirano prisutna, posebno su ekspoliradala u posljednje vrijeme. Tako tvrde poslodavci.

Jednu od takvih žarišnih točki predstavljaju nameti koji nisu vezani uz razinu državnih financija nego su u sferi koju nitko ne kontrolira, a stvaraju ih lokalne vlasti i komunalna poduzeća uključujući i razne takse i doprinose. Vodstvo HUP-a predstavit će u tom kontekstu Vladi set nepoznatih nameta koji imaju tendenciju ozbiljnog probijanja izdržljivosti gospodarstva. Naime, u posljednje vrijeme poslodavci se suočavaju s udarom od čak 80 vrsta neporeznih nameta koji pritišću i tako sve više napadaju trošak poslovanja. To, kako kažu u HUP-u, ima tendenciju ozbiljnog ugrožavanja mogućnosti razvoja poduzetništva, a naročito se odnosi na malo poduzetništvo koje i funkcionira u zavisnosti od lokalne vlasti. Tako će se Vlada sutra suočiti s analizom koju je za poslodavce sačinio Institut za javne financije, a koja svjedoči da su pet milijardi kuna lani hrvatski gospodarstvenici platili lokalnoj zajednici i komunalnim poduzećima. Dakle, za razliku od ocjene poreznog tereta koja je neutralna, HUP će oštro kritizirati parafiskalne namete na gospodarstvo jer je teret koji trpi gospodarstvo golem. Riječ je o više od 80 vrsta nameta koji nemaju porezni karakter, kojima se iz gospodarstva izvlači ne samo navedenih 5 milijaradi kuna, i to samo u prošloj godini, nego dodatno brine loš trend. Porast veličine ugriza tzv. parafiskalnih nameta u razdoblju od 2002. do 2005. raste po stopi od 36 posto, a alarmantni su podaci za prvi dio 2006. godine. Kako tvrde i analitičari i poslodavci, razni neporezni troškovi bilježe porast u brojnim slučajevima veći od 200 posto. Kao takav primjer divljanja nameta, koje nitko ne kontrolira, slovi slivna vodna naknada i naknada za uređenje voda u turizmu koje su porasle 250 posto. Među troškovima o kojima cetralna blagajna ništa ne zna nalazi se i slivna vodna naknada u lukama koja je veća 362 posto, komunalna naknada u lukama koja je veća 100 posto, a neslavni rekorder nevjerojatno goleme liste izvanproračunskih nameta koji zajedničkim “snagama” smanjuju konkuretnost hrvatskog gospodarstva spomenička je renta Luke Rijeka koja je u jednoj godini porasla za 3131 posto. Nije tu više riječ o tome hoće li zvono na uzbunu isprovocirati podizanje socijalnog dijaloga, u poslednje vrijeme stagnirajućeg, nego je od krucijalne važnosti zbog općeg boljitka kojim tempom će Vlada odlučiti djelovati.