Dvije trećine hrvatskih kućanstava troši više od deset posto prihoda na osnovne energetske potrebe te su prema najčešće korištenoj međunarodnoj metodologiji to energetski siromašna kućanstva.

Pokazuju to rezultati istraživanja agencije GfK i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Od prosječna ukupnog prihoda od 840 eura mjesečno hrvatska kućanstva na osnovne energetske potrebe troše 102,6 eura ili 12,2 posto. U većini drugih zemalja EU više od deset posto ukupnih prihoda na osnovne energetske potrebe troši između 10 i 40 posto kućanstava, kaže koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton.

Kriza je pojačala problem pristupačnosti energije: 2007. udio kućanstava s prevelikim izdacima za energente bio je 42 posto, a sada je 63 posto. Gotovo deset posto kućanstava ne može primjereno zagrijati svoje domove u najhladnijim mjesecima, a više od 26 posto kasni s plaćanjem mjesečnih računa za energente. Državna pomoć ugroženim kućanstvima trebala biti bolje distribuirana nakon što Hrvatska do kraja godine donese uredbe koje će odrediti tko može ući u kategoriju ugroženih kupaca.