Od sljedeće godine u Hrvatskoj će se uspostaviti djelotvorniji sustav socijalne skrbi za ugrožene građane, odnosno socijalno osjetljive skupine. Iako EU prema svojim pravnim stečevinama ne nameće reformu socijalne politike, kao buduća članica Hrvatska je dužna potpisati Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju, što je jedan od uvjeta ulaska u EU.

Obvezan dijalog
Potpisivanje memoranduma, koje se očekuje početkom sljedeće godine, dat će Hrvatskoj mogućnost za puno sudjelovanje u koordinaciji na području socijalne uključivosti u procesu pristupanja EU, odnosno prevođenju socijalnih ciljeva EU u nacionalnu politiku. Nositelj Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a u izradu je uključen i Ured za ravnopravnost spolova. Memorandum daje prikaz situacije i prioritete politike u odnosu na siromaštvo i socijalno isključivanje, prikazuje izazove i definira predviđene odgovore politike, te identificira kratkoročne i dugoročne izazove nacionalne politike iz perspektive razlika među spolovima. Prema strogom europskom protokolu, Hrvatska je bila dužna organizirati konferencije otvorenog tipa na kojima bi se sve uključene strane uključile u dijalog, a posljednja je održana u ponedjeljak. Slijedi izrada akcijskog plana o borbi protiv socijalne isključenosti. Kako bi olakšala pristup socijalnim pravima, Hrvatska je morala utvrditi sve primatelje socijalnih naknada. To se temeljilo na provjeri imovinskog stanja. Taj sveobuhvatni posao je dovršen, a na redu je teži dio. “Uskoro krećemo u izradu registra u kojem će se jasno vidjeti tko sve dobiva, pod kojim uvjetima i kakve oblike socijalne pomoći i morat će se izvršiti određena revizija svih primatelja”, objašnjava državna tajnica za socijalnu skrb Dorica Nikolić. Iako je izgledno da će se pojedincima socijalne naknade ukinuti, najveći udar bit će na one građane koji primaju po nekoliko naknada. “Cilj tih mjera je smanjenje broja naknada sa 16 postojećih na šest ili sedam, njihovo ujednačavanje kao i brži i kvalitetniji pristup onima kojima su doista potrebne”, tvrdi Nikolić. U Hrvatskoj 113.000 osoba prima neki oblik pomoći za uzdržavanje, što je gotovo sedam tisuća osoba manje nego prošle godine. Ove je godine za socijalne naknade Hrvatska izdvojila 365 milijuna kuna iz proračuna što je tek 73 posto od sredstava predviđenih za ovu godinu. Do kraja godine ukupan će iznos najvjerojatnije prijeći 494 milijuna kuna. To je tek 0,65 posto od BDP, a prema nekim statistikama taj postotak nije alarmantan. “Ako ćemo ga promatrati iz perspektive EU, onda je on čak i malen”, napominje Nikolić.

Žene najugroženije
Osim ukidanja povlastica na kojima su neki građani stekli pravo bogatstvo, slijedi definiranje ciljeva borbe protiv socijalne isključenosti. Prema europskim analizama, najugroženija su skupina, kako u EU tako i u Hrvatskoj, žene, i to one iznad 65 godina koje žive u samačkim kućanstvima. Nakon smrti partnera one ostaju bez sredstava za život, a situacija je još gora ako se gleda po regijama. U ruralnim dijelovima Hrvatske starije žene žive na rubu egzistencije prehranjujući se doslovno plodovima iz svojih skromnih vrtova. Osim žena, ranjive skupine su nezaposlene, starije osobe bez mirovine, određene kategorije umirovljenika, samohrani roditelji, Romi, osobe s invaliditetom, te beskućnici, bivši ovisnici ili zatvorenici. Za realizaciju sustava brige o tim skupinama Hrvatska je sa Svjetskom bankom potpisala ugovor o zajmu u iznosu od 31 milijuna eura, a dva milijuna eura donirala je Švedska.